Izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ BiH potpuno su u skladu s Ustavom BiH, a takvu ocjenu dao je i Ustavni sud BiH — istaknula je dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. Kako je navela, prijedlog izmjena zakona već je bio predmet odlučivanja, kada je Bošnjački klub u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uložio veto pozivajući se na vitalni nacionalni interes, ali je Ustavni sud utvrdio kako takav interes nije bio povrijeđen.
„To nije moj politički stav ili mišljenje, nego vrlo jasno izraženo stajalište Ustavnog suda. Rješenje koje sada nudimo u potpunosti je utemeljeno na Ustavu“, naglasila je Filipović.
Dodala je kako dio političkih aktera uporno odbija razgovarati o izmjenama Izbornog zakona, dok istodobno proziva druge za nepoštivanje Ustava, što smatra kontradiktornim. Upozorila je kako se „u prokazivanju tuđih pogrešaka često ne sagledavaju vlastite“.
Ometanje rada Doma naroda i blokade bez kraja
Komentirajući posljednju sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Filipović je rekla kako je bošnjački klub svojim potezima onemogućio kvorum i time blokirao raspravu o izmjenama izbornog zakona. „Iako se o toj temi raspravljalo kroz dnevni red, insinuacije sa samog početka sjednice su se potvrdile – bošnjački klub na kraju je onemogućio nastavak rada“, rekla je Filipović u razgovoru s urednikom i voditeljom Tihomirom Šutalom.
Dodala je kako se nada da takve blokade neće trajati unedogled te izrazila očekivanje da će se uskoro ponovno otvoriti rasprava o izmjenama zakona. „Vjerujem da će vrlo brzo ta točka ponovno biti na dnevnom redu Doma naroda, već krajem mjeseca kada se planira održavanje redovne sjednice“, poručila je.
Mostarski sastanak: Spremnost za funkcionalnu vlast
Osvrnuvši se na nedavni sastanak političkih partnera u Mostaru, Filipović je kazala da se iz poruka koje su poslane može iščitati određeni optimizam, osobito kada je riječ o funkcioniranju vlasti u Federaciji BiH. Kako je rekla, izražena je spremnost da se vlast učini funkcionalnom u oba segmenta – i u izvršnom dijelu Vlade Federacije i u zakonodavnom, parlamentarnom dijelu.
Na sastanku su otvorena brojna pitanja — od fiskalnih i socijalnih tema do kapitalnih infrastrukturnih projekata i efikasnosti institucija. „Razgovaralo se i o javnim poduzećima i upravi, odnosno njihovim kadrovskim rješenjima. Postoji spremnost da se krene u rješavanje tih pitanja kroz jasno definiranu dinamiku i konkretne korake“, rekla je Filipović.
Ocijenila je da je u protekle dvije godine napravljeno dosta, ali da i dalje postoji velik prostor za napredak, jer se pitanja koja se tiču nadležnosti Federacije izravno reflektiraju na razvojne projekte u županijama, općinama i gradovima.
Zastoj na europskom putu zbog institucionalne krize
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, Filipović je kazala da se u jednom trenutku osjetio napredak, no da je sada jasno došlo do zastoja. Kao razlog navela je institucionalnu krizu unutar BiH.
„Zbog nefunkcioniranja institucija zaustavljeno je usvajanje dva važna zakona, kao i imenovanje glavnog pregovarača. Sve to pokazuje da se europski put trenutno nalazi u fazi zastoja, koja odražava aktualni politički trenutak u BiH“, rekla je.
Unatoč tome, istaknula je da će politički predstavnici Hrvata u BiH, u skladu s kapacitetima koje imaju u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini, i dalje aktivno raditi na otklanjanju blokada i nastavku europskih integracija, ne samo kroz zagovaranje, već i kroz konkretna glasovanja i djelovanje u institucijama.
