Preživjeli hrvatski logoraši koji su bili zarobljeni u logorima Armije RBiH u Bugojnu, 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, obilježit će 31. obljetnicu razmjene, njih ukupno 294 kojima su posljednja postaja prije razmjene obavljene u Mostaru bile tribine stadiona NK Iskra u Bugojnu.
Program koji organizira Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata Bugojno, uz pokroviteljstvo HNS-a BiH, počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule i nestale hrvatske branitelje na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju, nastavlja se misom zadušnicom u crkvi sv. Ante te završava druženjem ispred crkve.
Prije razmjene većina zatočenika punih je osam mjeseci provela u neljudskim uvjetima, uz stalne torture i premlaćivanja, prisilna vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane gdje su bili živi štit. Oni koji su preživjeli normalnom ljudskom umu nezamislive torture, dan kada su razmijenjeni slave kao drugi rođendan. No, poput tamnog oblaka, nad slavljem se nadvija tuga zbog činjenice da tijela većine iz skupine od 21 nasilno odvedenog logoraša još uvijek nisu pronađena.
To je ono najteže, još uvijek nije rasvijetljena sudbina 15 nasilno odvedenih logoraša. Njima svake godine odajemo posebnu počast – kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Bugojna.
“Nestali su naša rak-rana. I dalje ne znamo gdje su njihova tijela, a obitelji nisu dobile priliku dostojno ih pokopati. Žrtve, a prije svih obitelji nestalih, i dalje su zarobljene u okovima mržnje i skrivanja istine o lokacijama grobnica, kao i izostanka empatije za agoniju koju proživljavamo sve ove godine “- kazala je Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna i supruga Mihovila Strujića, jednog od 15 nasilno odvedenih logoraša, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.
Obljetnicu razmjene hrvatski stradalnici dočekuju u ozračju skorog završetka izvođenja dokaza Tužiteljstva BiH u predmetu koji se zbog zločina nad hrvatskim logorašima Bugojna, uključujući i nasilna odvođenja u nepoznato, vodi protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH, u čijoj je odgovornosti bilo Bugojno.
