Europi je potrebno 500 milijardi eura samo za jačanje mehaniziranih postrojbi, uz stotine milijardi za zračne snage i protuzračnu obranu, upozorio je povjerenik Europske komisije za obranu Andrius Kubilius u raspravi u Europskom parlamentu o budućnosti europske obrane.
Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su usvojili svoje zahtjeve za Bijelu knjigu, dokument s prijedlozima razvoja europske obrane koji Kubilius priprema s visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, a koja bi trebala biti predstavljena idući tjedan.
„Ovi dani će odrediti budućnost Europe. Ona se mora pripremati za najgori scenarij kako bi ga izbjegla”, rekao je Kubilius u raspravi dan ranije.
Bivši premijer Litve, prvi u povijesti povjerenik EK-a za obranu, poziva na potpuni preustroj europske obrambene industrije koja ima „kolosalne nedostatke”.
Naglasio je da Rusija u ovom trenutku u tri mjeseca proizvede više naoružanja od svih članica NATO-a zajedno, uključujući SAD, u jednoj godini.
„Moramo shvatiti što to znači”, kazao je.
Europi su potrebne tisuće tenkova i oklopnih borbenih vozila, a za to će biti potrebno 500 milijardi eura, rekao je povjerenik, pa dodao da su dodatne „stotine milijardi” potrebne za jačanje zračnih snaga, protuzračne obrane i vojne mobilnosti.
EK je prošli tjedan na stol stavio prijedlog o mobilizaciji gotovo 800 milijardi eura kroz veća izdvajanja država i novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura u svrhu obrane.
Kubilius je u Europskom parlamentu u Strasbourgu upozorio da nije potrebno „samo trošiti”, nego i sprječavati neusklađenost vojnih snaga različitih članica. Potrebne su bolja koordinacija, zajedničke nabave, pojednostavljivanje zakonodavstva i uklanjanje prepreka, rekao je povjerenik i dodao da će sve to biti sadržano u Bijeloj knjizi, planu djelovanja Unije u razvoju zajedničke obrane.
Europski parlament je zajedničkom rezolucijom u srijedu s 419 glasova podržao ubrzano jačanje europske obrane dok je 204 zastupnika, uglavnom iz krajnje desnih grupacija i Ljevice, glasalo protiv rezolucije o Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane. Od hrvatskih zastupnika protiv rezolucije glasao je Stephen Nikola Bartulica (Dom i nacionalno okupljanje/Europski konzervativci i reformisti). Znatan dio zastupnika desnih klubova zagovara oslanjanje Europe prvenstveno na NATO i skeptičan je prema širenju nadležnosti i uloge EU-a.
Eurozastupnici su u svojim prijedlozima za taj dokument pozdravili odluku EK-a o ukidanju ograničenja javnog zaduživanja za izdvajanja za obranu, što je „ključan korak u pravom smjeru”.
Pozvali su na snažniju suradnju između europskih obrambenih tvrtki kako bi udružile svoje resurse i kompetencije i time jačale inovativnost i ubrzale razvoj modernog vojnog naoružanja.
Europarlamentarci pozivaju na osnivanje banke koja će omogućavati povoljno zaduživanje za obranu. Zastupnici žele i snažniju suradnju EU-a i NATO-a, saveza koji mora ostati „glavni jamac sigurnosti za euroatlantsko područje”.
Između ostalog su i upozorili na važnost jačanja otpornosti na tehnologije poput kvantnog računalstva i umjetne inteligencije koje će promijeniti budućnost ratovanja.
Hrvatska zastupnica u Europske pučke stranke Željana Zovko u raspravi u utorak naglasila je da EU pri donošenju dokumenta mora uzeti u obzir sigurnosne izazove svih država članica.
Naglasila je da se u obrambenu suradnju moraju uključiti i zemlje kandidatkinje s istočnog i jugoistočnog krila, one usklađene s europskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Uključivanjem njihovih industrija dodatno će se ojačati sigurnost europskih granica, naglasila je.
„Samo punim sudjelovanjem u zajedničkoj viziji europske obrane, države i građani mogu prihvatiti ove dokumente kao temelj za buduću obranu“, rekla je.
Zovko je u izjavi za Hinu rekla i kako će ulaganje u obrambenu industriju dovesti i do općenitog ekonomsko-tehnološkog napretka europskog društva, ukazujući da su iz vojne sfere stigle inovacije poput GPS-a.
U raspravi je sudjelovao i zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula koji je rekao da je jačanje europske kolektivne obrane „u sadašnjim okolnostima je nužnost”.
„Odgovornost koju imamo prema našim građanima nešto je što ne smijemo iznevjeriti”.
Pozvao je na „prave” inicijative kako bi se u potpunosti razvila europska sigurnosna autonomija, te na izgradnju obrambene unije.
No, upozorio je Picula, financiranje naoružanja ne smije ići nauštrb „uspješnih društvenih i kohezijskih politika”, što znači da je potrebna održiva strategija ulaganja.
„Konačno, ne možete birati susjede, ali možete birati prijatelje. Ovo je i prilika za EU da jača inozemne i sigurnosne veze sa saveznicima i partnerima istomišljenicima”, zaključio je hrvatski zastupnik svoj govor.
