Središnje izborno povjerenstvo BiH (CIK) ovog će tjedna poslati pisma nadležnim institucijama BiH kako bi se pokrenula rasprava o uvođenju novih tehnologija u izborni proces 2026. godine, za što je potrebno osigurati čak 112 milijuna KM.
CIK traži sastanke s nadležnim institucijama jer proračun koji je usvojilo Vijeće ministara BiH ne predviđa uvođenje novih tehnologija, no u Povjerenstvu vjeruju da bi se kroz daljnju proceduru taj novac ipak mogao osigurati.
“Treba djelovati sada. Ako to ne učinimo, o uvođenju tehnologija u izborni proces možemo samo sanjati,” izjavio je Željko Bakalar, član CIK-a, na posljednjoj sjednici.
Proračun, kada je riječ o daljnjoj proceduri, treba proći Predsjedništvo BiH, a zatim ga moraju odobriti zastupnici Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Upravo zato, dopis CIK-a ovog će tjedna biti upućen kolegijima oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
112 milijuna KM za modernizaciju izbornog procesa
“Okvirni proračun iznosi 112 milijuna KM. Ova procjena izvedena je bez istraživanja tržišta, isključivo na temelju iskustava iz pilot-projekta te znanja stečenih tijekom naših studijskih posjeta,” izjavila je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.
CIK je na sjednici razmatrao i Parlamentarnoj skupštini BiH uputio izvješće o provedenim pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces te Studiju izvedivosti za implementaciju specifičnih izbornih tehnologija.
Prema studiji, od ukupnog iznosa od 112 milijuna KM, između 30 i 40 posto trebalo bi biti uloženo u razvoj softvera i tehničku podršku, dok bi značajan dio ostatka bio namijenjen nabavi opreme. Sredstva bi najkasnije trebala biti osigurana do travnja, kako bi se moglo započeti s pripremama za raspisivanje natječaja, koji bi, ako se želi uvesti nove tehnologije za izbore 2026. godine, trebao biti objavljen u svibnju ili lipnju.
“Iako nekima iznos može izgledati iznimno visok, naš je fokus bio na održivosti sustava. Ova oprema koristila bi se u sljedeća četiri izborna ciklusa – na dvama općim i dvama lokalnim izborima – što dugoročno donosi financijsku korist. Time se smanjuje potreba za ručnim radom, ubrzava obrada podataka, smanjuje broj pogrešaka i štede administrativni troškovi,” istaknula je Hadžiabdić.
Hoće li politika blokirati modernizaciju izbora?
Tijekom posljednje dvije sjednice CIK-a, na kojima se raspravljalo o uvođenju novih tehnologija, zaključeno je da je za njihovu primjenu potreban angažman svih institucija. Ako do toga ne dođe, odgovornost neće biti na CIK-u, već na političkim akterima.
Podsjetimo, na prethodnim lokalnim izborima po prvi put u BiH korištene su nove tehnologije u izbornom procesu, što je omogućeno nametanjem Izbornog zakona od strane Christiana Schmidta. Kasnije je, na prijedlog Nenada Grkovića, zastupnika Liste za pravdu i red, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene Izbornog zakona kojima se predviđa elektroničko brojanje glasova na izborima 2026. godine. Međutim, te izmjene nikada nisu došle na dnevni red Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
