Radnici iz Republike Srpske ubuduće bi, umjesto sa 65 godina, koliki je trenutačno starosni prag, u mirovinu mogli ići tek nakon proslavljenog 67. rođendana. Razlog za tu promjenu je činjenica da ovaj bh. entitet ima gotovo jednak broj zaposlenih i umirovljenika, što mirovinski sustav čini neodrživim, piše Večernji list BiH.
Neodrživ sustav
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je kako se iz proračuna Republike Srpske izdvajaju gotovo dvije milijarde KM samo za isplatu mirovina, od čega je gotovo beznačajan broj njih ostvario punu mirovinu radeći ukupan broj potrebnih godina. – Razgovarali smo o tome kako stabilizirati mirovinski sektor i pokrenut ćemo raspravu da se povećaju godine za odlazak u mirovinu – kazao je nedavno o tom problemu predsjednik Republike Srpske.
Naime, na 100 umirovljenika u Republici Srpskoj tek je 117 zaposlenih, a prema riječima Ratka Trifunovića, predsjednika Udruge umirovljenika Republike Srpske, prijedlog je da se starosni prag poveća za dvije godine, odnosno na 67 godina. Dodao je i kako bi ovo povećanje praga išlo postupno u nekoliko godina. Prije nekoliko godina slična inicijativa pojavila se i u Federaciji BiH, međutim, ništa se ozbiljnije po tom pitanju nije realiziralo, no nije nemoguće da se o tome ponovno počne razgovarati s obzirom na to da ni u ovom bh. entitetu omjer radnika i zaposlenika također nije najbolji. Prema posljednjim podacima, omjer zaposlenih i umirovljenika u Federaciji BiH je 1,22 zaposlene osobe na jednog umirovljenika, a isplata mirovina sigurna je isključivo zahvaljujući izdvajanjima novca iz federalnog proračuna. Za pomicanje dobne granice potrebne za ispunjenje uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu uslijed nedostatka radne snage odlučuje se sve veći broj zemalja. Starosni pragovi u nekim zemljama idu do gotovo 70 godina.
Trenutačno najnižu dob za umirovljenje treba imati u Francuskoj. Prema zakonu te zemlje, u punu starosnu mirovinu ide se sa 62 godine i nekoliko mjeseci. Naime, ta je zemlja 2023. godine, nakon velikih prosvjeda, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje mirovine sa 62 na 64 godine do 2032. godine. S manje od 65 godina punu mirovinu može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti. S druge strane, najrestriktivnije uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za umirovljenje treba napuniti čak 67 godina. Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u sljedećih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina. U većini zemalja ostavljena je mogućnost prijevremene mirovine. U Federaciji BiH za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.
Prijevremene mirovine
U nekim se zemljama odlazak u prijevremenu mirovinu uvjetuje godinama radnog staža. Primjerice, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža. U Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža. U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje. Primjerice, u Italiji je zakonska dob za umirovljenje 67 godina, ali ako duljina radnog staža i dob za umirovljenje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je umirovljenje bez penala moguće od 64. godine. Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine osobama koje napune 41 godinu staža. Takve osobe mogu steći mirovinu najranije sa 60 godina života.
