Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u četvrtak u Saboru da se izmjenama Zakona o strancima uvodi red u područje boravka i rada stranaca, te poručio da Hrvatska neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu.
“Uvodi se red u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj, nema ekstremne zatvorenosti ni naivnog otvaranja tržišta, Hrvatska nije i neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu upravo po ovom pitanju”, poručio je Božinović, predstavljajući konačni prijedlog zakonskih izmjena.
Istaknuo je da država vodi glavnu riječ i zna da uvoz radne snage mora biti pod nadzorom, proučila je greške drugih i prati što se događa u državama koje su olako shvaćale pitanje radnih migracija. “Kriminal, paralelna društva, nesigurnost, kod nas to nije slučaj i neće se dogoditi”, kazao je Božinović, naglasivši da oko sigurnosti nema kompromisa.
“Strana radna snaga potrebna je našem gospodarstvu ali ne pod svaku cijenu”, dodao je ministar.
Navodeći uvjete koje će poslodavci i agencije morati ispuniti kako bi mogli zaposliti strance, od poštivanja radno pravnih odnosa, zaštite na radu, podmirivanja svih davanja i poreza do pravila za smještaj stranih radnika, Božinović je poručio da kada krene provedba zakona puno njih neće ih ispuniti. “Analiza pokazuje da će svega 17 posto agencija koje su danas aktivne moći udovoljiti zahtjevima”, rekao je.
Božinović: Zakon štiti domaće i strane radnike te sprečava zlouporabe
Zakonom o strancima, kako je istaknuo Božinović, štite se i domaći i strani radnici, sprečavaju zlouporabe i jasno poručuje da oni koji ne igraju pošteno neće uopće sudjelovati.
“Neće biti mešetarenja s dozvolama, stat ćemo na kraj manipulacijama, nema nereguliranog uvoza radne snage, a one koje smo dosad uhitili i one koje ćemo uhvatiti u budućnosti izbacit ćemo iz igre”, pojasnio je i napomenuo da će poslodavci koji dospiju na takozvanu crnu listu ostati na njoj šest godina.
Uz ostalo, izmjenama se implementira EU direktiva o takozvanoj plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a koja će vrijediti 48 umjesto sadašnjih 24 mjeseca.
Posebna pažnja posvećuje se hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima kojima će se boravak odobravati po olakšanim uvjetima. Stjecanje stalnog boravka olakšati će se i stranim studentima koji su završili studij i rade u Hrvatskoj.
Anka Mrak Taritaš (Glas): Potrebna jasna politika useljavanja
Anka Mrak Taritaš (GLAS) priznaje da su napravljeni pomaci u odnosu na prvo čitanje, no ističe treba nam jasna politika useljavanja. Navela je kako je 2015. godine izdano 2700 dozvola za strance, a 2023. taj broj narastao na preko 172 tisuće.
Na nedostatak migracijske strategije upozorio je i nezavisni Josip Jurčević (NZ), navodeći da će prema procjenama do 2030. Hrvatskoj trebati pola milijuna radne snage.
Mišo Krstičević (SDP) upitao je kome treba toliki uvoz radne snage i odmah dao odgovor. “Treba poslodavcima i agencijama, a ne treba radničkoj klasi koja prima minimalac, ne treba ni sindikatima, kao ni svima onima kojima je stalo do društva u kojem živimo”, ustvrdio je.
Branka Juričev Martinčev (HDZ) naglasila je da zakon kvalitetno odgovara na probleme i izazove s kojima se Hrvatska susrela uslijed velikog broja zapošljavanja stranaca. “Govoriti o zamjeni stanovništva je bespredmetno”, kazala je.
U 2021. godini izdano je oko 82 tisuće dozvola za boravak i rad, a u 2024. godini nešto više od 206 tisuća, dok u ovom trenutku 113.589 stranaca iz trećih zemalja im prijavljen boravak u Hrvatskoj na temelju važeće dozvole za boravak i rad, rečeno je tijekom rasprave.
