Europska unija pokušava potaknuti političare u BiH da do kraja veljače usvoje dva reformska zakona i imenuju glavnog pregovarača čime bi omogućili nastavak europskih integracija kroz pristupne pregovore, no postupci vlasti Republike Srpske mogli bi sve to blokirati, prenose u četvrtak lokalni mediji.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) potvrdio je kako su sada svi napori usmjereni na to da se što prije usvoje novi zakon o sudovima te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
U intervju za “Dnevni avaz” kazao je kako Bruxelles inzistira da se oni usvoje prije sjednice Europskog vijeća zakazane za ožujak.
“Bila bi velika šteta, ako smo usvojili zakon o sprječavanju sukoba interesa ili zakon o zaštiti osobnih podataka, koji su vrlo teški, da zbog maksimalističkih zahtjeva ne napravimo možda i ključni korak i ne pokrenemo BiH u smjeru u kojem mora ići”, kazao je Bunoza.
Zakoni koja je spomenuo među ključnim su preduvjetima za eventualno usvajanje pregovaračkog okvira i formalni početak pristupnih pregovora s EU, za što je Europsko vijeće dalo suglasnost još u ožujku 2024. godine.
No tada je unutar BiH uslijedila blokada koja je potrajala duže od deset mjeseci pa je parlament tek u siječnju ove godine uspio usvojiti zakon o zaštiti osobnih podataka i kontroli granice koji je također svrstan u reformske.
Mjesecima je pak kamen spoticanja zakon o sudovima, odnosno samo onaj njegov dio koji definira sjedište Prizivnog odjela Suda BiH. Bošnjačka strana na temelju preporuka iz tijela EU odnosno Venecijanskog povjerenstva želi da to bude u Istočnom Sarajevu dok vlasti u RS predvođene Miloradom Dodikom traže da sjedište bude u Banjoj Luci.
U pozadini tih prijepora u biti je želja za neizravnim političkim utjecajem na sud i odluke koje suci donose.
Zbog toga je bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji donio odluku da Dodika pokuša izbaciti iz vlasti i zamijeniti njegove kadrove onima koji dolaze iz oporbenih stranaka u RS-u. Iz Srpske demokratske stranke (SDS) odmah su potvrdili kako su spremni podržati odluku da Prizivni odjel Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu čime bi se napokon stvorili uvjeti za usvajanje tog zakona.
No, čak i ako se na državnoj razini uspostavi nova koalicija bez Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ta bi stranka koja kontrolira vlast na entitetskoj razini ipak mogla blokirati nastavak europskog puta i to donošenjem restriktivnog zakona koji bi ograničio djelovanje nevladinih udruga.
Prema Dodikovoj najavi, uskoro bi se u parlamentu RS trebao naći zakon koji takve udruge s donacijama iz inozemstva tretira po ruskom modelu odnosno označava ih “stranim agentima” i stavlja pod posebni sustav nadzora koji uključuje i jednostavnu mogućnost zabrane njihova rada.
Iz delegacije EU u BiH odmah su upozorili kako je to potpuno protivno europskoj praksi i obvezama koje je BiH preuzela odlučujući se za europski put.
Glasnogovornik delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig potvrdio je za banjolučke “Nezavisne novine” kako zemlje-kandidatkinje za članstvo moraju poštovati zajedničke europske vrijednosti.
“EU poziva sve političke aktere da fokus u zemlji vrate na iskorake na europskom putu, uz odlučne akcije na poduzimanju svih relevantnih koraka, kako bi Europsko vijeće potom moglo usvojiti pregovarački okvir”, kazao je.
Dodik je pak najavljujući usvajanje spornog entitetskog zakona kazao kako ga ne zanima je li to protivno europskim standardima.
“Europski put je štetan za RS. On joj oduzima institucionalne kapacitete i ovlasti”, kazao je ranije ovog mjeseca.
