Estonija, Latvija i Litva u nedjelju su objavile da su se uspješno priključile na europsku električnu mrežu, dan nakon što su se odvojile od one u Rusiji.
Baltičke zemlje desetljećima su planirale kompleksni potez odvajanja iz mreže iz sovjetskog doba koju koriste Rusija i Bjelorusija, a ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je taj proces.
Priključivanje europskoj mreži dodatno će integrirati tri zemlje s Europskom unijom i ojačati sigurnost njihovih električnih sustava.
– Uspjeli smo, napisao je predsjednik Latvije Edgars Rinkevičs na platformi X.
Tri zemlje su se u subotu ujutro isključile s mreže IPS/UPS, uspostavljene pedesetih godina. Stotinu metara od granice s Rusijom odrezani su kablovi koji su ih spajali s tom zemljom, a okupljenima su dijeljeni njihovi dijelovi kao suveniri.
Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, i sama Estonka, ranije ovaj tjedan odvajanje od sovjetske mreže proglasila je pobjedom za slobodu i europsko jedinstvo.
Baltik u stanju pripravnosti zbog presijecanja podmorskih kabela
Baltička regija je u stanju pripravnosti nakon kvarova na nizu podmorskih energetskih, telekomunikacijskih ili plinskih konekcija u regiji. Vjeruje se da iza nekih od njih stoji Rusija, iako Moskva to odbacuje.
Poljska i baltičke zemlje na teren su poslale mornaricu, elitne policijske snage i helikoptere nakon što je u prosincu oštećen podmorski energetski kabel između Finske i Estonije.
Litavska vojska započela radove koji će zaštititi kopnenu vezu s Poljskom. Analitičari upozoravaju da bi nova oštećenja energetskog sustava povisila cijene energenata u toj regiji na razine kojima je Baltik svjedočio na početku ruske invazije.
Mreža IPS/UPS bila je posljednja poveznica Rusije s tri zemlje, neovisne nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom devedesetih, članice Europske unije i NATO-a od 2004. godine.
Litva, Latvija i Estonija prestale su kupovati struju od Rusije nakon invazije, no i dalje su se oslanjale na rusku mrežu radi kontrole frekvencija i stabilnosti opskrbe.
Proces odvajanja trajao je godinama zbog brojnih tehnoloških i financijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzificira opskrba, posebno podmorskim kabelima, piše agencija France Presse.
Za Rusiju to odvajanje znači da njezina eksklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sustav.
Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1,6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža, a Moskva je uložila milijardu dolara na izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.
