Trend većeg uvoza u odnosu na izvoz godinama prati Bosnu i Hercegovinu. Svake godine ekonomski stručnjaci upozoravaju nadležne da se taj trend loše odražava na bh. ekonomiju. Ipak, postoje i svijetli primjeri bh. ekonomije, odnosno poduzeća i kompanije koje se mogu pohvaliti dobrim trendom i rekordnim izvozom i kao takve popravljaju ekonomsku sliku naše zemlje.
Na listi najvećih izvoznika u prošloj godini našle su se čak četiri tvrtke iz Hercegovine.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, na listi najvećih izvoznika, na šestom mjestu našla se kompanija “Miviko” iz Posušja, koja se bavi proizvodnjom električnih vodova i kablova. Za uspješnu poslovnu priču ističu nekoliko presudnih faktora.
“Poenta je zadovoljan radnik i ulaganje u neke nove stvari, modifikacija i suvremene tehnologije. Ujedno i pronalaženje novih tržišta jer mi nismo mala kompanija i ne možemo biti ovisni o domaćem tržištu”, kazao je Damir Vican, vlasnik poduzeća Miviko d.o.o.
Trenutno izvoze u oko 27 zemalja širom Europe i broje oko 150 zaposlenih. Najave povećanja minimalca ih ne brinu jer su primanja odavno iznad prosjeka u Federaciji BiH, javlja BHRT.
“Čak naprotiv u nas su prosjeci znatno veći i žao mi je što neke djelatnosti stvarno imaju velike probleme i ovo će na njih utjecati. Međutim čuli smo da će Vlada ipak nekakve subvencije napraviti prema takvim poslodavcima, a nama omogućiti da na većim primanjima ipak nas malo rastereti u ovoj godini. Naša preporuka svima je ako želite napredak, morat ćete platiti radnika”, poručio je Vican.
Paradoks je da i usprkos natprosječnim primanjima nedostaje radne snage. Ne pomaže ni blizina granice s Hrvatskom u koju ljudi iz ovog kraja odlaze za još bolja primanja.
“Rekao bih da je jedna od najizazovnijih promjena bila nedostatak radne snage i promjena paradigme mladih ljudi u kojima sve veću važnost pridaju svom osobnom životu onom životu koji se odnosi na privatno a ne na poslovno i morali smo tražiti neka druga rješenja, između ostalih i uvoz radne snage”, kaže direktor poduzeća “Miviko d.o.o.” Goran Bralić.
Prema podacima Agencije za statistiku Federacije BiH, prosjek plaća u HNŽ i ZHŽ najveći je u Federaciji nakon Županije Sarajevo. Logično se postavlja pitanje – koja je tajna uspjeha hercegovačkih gospodarstvenika, odnosno njihovih poduzeća?
“Mislim da su na vrijeme prepoznali čime se treba baviti, na vrijeme su ulagali u kadrove u tehnologije, otvarali tržišta i gledali su da im tržište ne bude od Malte do Malte što se kaže nego da im bude po Europi i svijetu i onda je puno lakše raditi. Onda paralelno moraš zadovoljiti kriterije i Europske unije, ako netko izvozi u Ameriku pogotovo”, napominje Milenko Buhač, glavni tajnik Asocijacije gospodarstvenika Hercegovine.
“Trebate imati konkurentsku prednost a ona sigurno stoji u ljudima koji mogu iznijeti projekt, u vašoj vezi u globalnom lancu opskrbe i mogućnosti da ponudite proizvod koji je zanimljiv onima koji ga trebaju, i naravno sposobnost primjene tehnike odnosno tehnologije i znanja. Sve u svemu to je jedan miks investiranja u ljudski potencijal, u opremu i naravno nova znanja i vještine”, navodi dekan Ekonomskog fakulteta SUM Igor Živko.
A ljudski potencijal najbolje je stimulirati dobrim primanjima, nuđenjem usavršavanja i napretka u struci, suglasni su s tim i sugovornici BHRT-a. U suprotnom, ostat ćemo i bez ovo malo radne snage koja odlazi čak i uz dobra i sigurna primanja.
