U Republici Srpskoj 24 maloljetne osobe vlasnici su ili suvlasnici poslovnih subjekata, potvrđeno je za Nezavisne novine iz Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF).
Najčešće stječu vlasništvo nasljeđivanjem, a prve samostalne odluke mogu donositi tek nakon navršene 18. godine.
Iako nemaju osobnu iskaznicu, ne mogu položiti vozački ispit, kupiti alkohol ili cigarete niti sudjelovati u igrama na sreću, mogu biti vlasnici ili suvlasnici poduzeća.
Odvjetnik Miloš Stevanović izjavio je za Nezavisne novine da maloljetnici mogu biti vlasnici tvrtki, nekretnina i vozila.
“Iako je osoba maloljetna, ima pravo biti vlasnik, no raspolaganje imovinom maloljetnika uglavnom je ograničeno”, rekao je Stevanović.
Ekonomist Milenko Stanić naglašava da se imenovanje maloljetne djece vlasnicima poduzeća često koristi kako bi se prikrili stvarni vlasnici i ulagači kapitala.
“Obično se radi o dužnosnicima, osobama koje posluju s državom i upravljaju značajnim financijskim tokovima. Često ta sredstva nisu stečena na realnim osnovama, već kroz netransparentne poslove”, kazao je Stanić.
Dodao je da se na taj način pokušava sakriti stvarni vlasnik kapitala te da se, osim djece, kao formalne vlasnike često koristi i članove obitelji ili čak radnike koji su pod potpunom kontrolom stvarnog vlasnika poduzeća.
“Zašto bi netko upisao maloljetnika kao vlasnika poduzeća? Ne vidim drugi razlog osim pokušaja prikrivanja pravih vlasnika kapitala”, rekao je Stanić.
Napomenuo je i da postoje slučajevi u kojima izrazito bogati roditelji djeci za rođendan poklone poduzeće ili udio u njemu.
“U nekim europskim zemljama nasljeđivanje se visoko oporezuje, što nije slučaj kod nas. Ipak, trebalo bi uvesti visoke poreze kako bi se smanjila startna prednost pojedinaca koji dolaze iz imućnih obitelji, a ne moraju raditi ni stvarati, a ipak posjeduju ogromno bogatstvo”, smatra Stanić.
Prema njegovim riječima, bogatstvo se ponekad prenosi i na sasvim malu djecu, iako oni ne mogu sudjelovati u platnom prometu dok ne postanu punoljetni.
“To ekonomski opterećuje djecu i često ih čini nesposobnima za samostalan život, umjesto da ih potiče na poduzetništvo”, kazao je Stanić.
Dodao je da se na ovaj način maloljetnicima stvara dojam da pripadaju sloju društva kojemu je bogatstvo “suđeno”.
“Često ta djeca nisu sklona radu”, rekao je Stanić i naglasio da, iako imovina može osigurati stabilnost, može ih i odvesti na krivi put, jer će se samo rijetki razviti u odgovorne članove društva.
Sociolog Vladimir Vasić istaknuo je da je BiH zemlja u kojoj je sve moguće, pa tako i to da maloljetna djeca budu vlasnici poduzeća kojima ne mogu upravljati.
“To je velika zamka suvremenog društva u kojem se često zagovara jednakost, no realnost je drugačija – razlike postoje i djeca ih vrlo lako uočavaju, čime se produbljuje podjela u društvu”, zaključio je Vasić.
