Već danima ne prestaju polemike oko minimalne plaće u Federaciji BiH. Putem društvenih mreža na ovu temu oglasio se i poznati bh. ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Naime, Hadžić smatra da je polemika oko konačne plaće u FBiH otvorila još jedno pitanje, a to je veća naplata doprinosa za zdravstveno osiguranje po zaposlenom.
„Podaci Porezne uprave za razdoblje 2014. – 2023. pokazuju da je došlo do značajnog povećanja naplate doprinosa po zaposlenom, koji uključuju i one koji se odnose na zdravstveno osiguranje. U 2014. godini naplaćeno je 1.123.512.653 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje, što je godišnji prosjek od 2.361 KM po radniku (475.935 radnika). Isto tako, na kraju 2023. godine prikupljeno je 1.991.598.954 KM, što je 3.659 KM po radniku (544.345 radnika). Drugim riječima, u prosjeku je svaki radnik u Federaciji BiH tijekom 2023. godine plaćao 305 KM mjesečno doprinosa za zdravstveno osiguranje”, naveo je.
Zatim je dodao:
“Prema tome, svaki radnik je u prosjeku na kraju 2023. godine godišnje izdvojio 1.298 KM više u odnosu na 2014. godinu. Zašto naglašavam da je radnik dodijeljen? Iz razloga što radnik ostvaruje bruto plaću, ali poslodavac u NJEGOVO ime plaća te doprinose”.
Između ostalog, pojasnio je da je ključno pitanje što će se potrošiti na dodatne prihode od doprinosa za zdravstveno osiguranje.
“Podizanje minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM u neto iznosu, bez “zamrzavanja doprinosa”, značit će i značajno povećanje naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje po radniku, naravno pod pretpostavkom da ne dođe do smanjenja broja zaposlenih u zdravstvenom osiguranju. Zaposlenih radnika. Ovdje je riječ o dodatnih nekoliko stotina milijuna KM na godišnjoj razini.
Postavlja se ključno pitanje: Na što će se trošiti dodatni prihod od doprinosa za zdravstveno osiguranje? Hoće li radnici i njihove obitelji doživjeti poboljšanja u kvaliteti i dostupnosti javnih zdravstvenih usluga ili će se i dalje oslanjati na privatne zdravstvene ustanove, a dodatne troškove snositi sami?
Koliko zapravo radnici i njihove obitelji koriste javno zdravstvo koje se izdašno financira iz doprinosa, a koliko su spremni dodatno platiti za privatne zdravstvene usluge? Je li ovaj obrazac korištenja posljedica percepcije da javno zdravstvo ne pruža očekivanu vrijednost za novac ili je jednostavno rezultat navike i preferencija?” rekao je.
Na kraju svoje najave istaknuo je vidljive dobrobiti za građane.
“Ako se dodatni prihodi ne pretoče u vidljive dobrobiti za građane, može li doći do osjećaja razočaranja, pa i otpora prema sustavu? Koji bi bio najbolji način da se osigura transparentnost i povjerenje u to kako se sredstva doprinosa troše?
Konačno, možemo li kroz takve podatke i pitanja bolje razumjeti ponašanje građana i pronaći načine za poboljšanje zdravstvenog sustava na dobrobit svih?
Vaše mišljenje je ključno: Kako bi se dodatna sredstva najučinkovitije usmjerila da dovedu do vidljivih promjena i olakšaju svakodnevni život radnika i njihovih obitelji”, navodi se u objavi.
