Godinu koja je počela s ohrabrujućim vijestima BiH je ispratila blokirana, ponovo podijeljena, posvađana i zaustavljena na europskom putu. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i dalje je optimista.
U intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o krivcima za zastoj na europskom putu, zaključcima NSRS, susretu s Dodikom nakon operacije, kompromisu o Južnoj interkonekciji i očekivanjima u 2025. godini.
Preuzete obaveze
Što nas je zaustavilo na europskom putu?
– Europski put BiH zaustavila je neodgovornost prema preuzetim obavezama svih nas, i onih koji su pozicija i koji su opozicija, i na razini entiteta, i na razini BiH, jer nije bilo baš nijednog razloga da osnovni posao, a to je otpočinjanje pregovaračkog procesa, ne završimo. Simbolični su bili zahtjevi ispred nas, zakoni koje smo i usvojili, uz ono što je trebalo usuglasiti, a što već odavno stoji u ladicama Vijeća ministara – mislim na zakone o sudovima i VSTV-u, kao i imenovanje glavnog pregovarača, gdje smo, također, napravili podlogu i trebalo je samo definirati imena. Plan rasta također. Drugih izgovora nema, jer ako danas nismo spremni prepoznati našu ulogu, onda kako očekivati od prijatelja iz EU da nam otvore ili da nas snažnije gurnu kroz otvorena vrata EU.
Izgubili smo najmanje pola 2024. godine…
– Izgubili smo čitavu godinu, jer od trećeg mjeseca, kad smo dobili zeleno svjetlo, nismo puno uspjeli. Nadmudrivali smo se, željeli druga pitanja stavljati na dnevni red, a ne ono što se od nas tražilo. Naravno, šansa uvijek postoji. Ja sam očekivao da ćemo u ovo vrijeme između Božića i Nove godine imati sjednice Parlamentarne skupštine BiH, ove zakone koji su dogovoreni usvojiti, ali i dalje je tu puno nadmudrivanja. Nemamo što drugo, nego odmah u siječnju i veljači ove poslove završiti. Ne samo ova dva zakona koja su prošla Vijeće ministara, nego i ova druga dva (Zakon o sudovima i VSTV-u, op.a.), ali i sve odluke koje Vijeće ministara mora usaglašeno donijeti. Poljska predsjedava Europskom unijom u prvih šest mjeseci, opet jedna zemlja prijatelj koja razumije odnose u BiH i uvjeren sam da bi bilo krajnje neodgovorno nastaviti politiku koju smo vodili posljednjih sedam ili osam mjeseci.
Kako komentirate zaključke NSRS, koje neki smatraju novim udarom na ustavni poredak, a kojima je blokirano i donošenje odluka o europskom putu BiH?
– Uvijek sam bio zagovornik da mi očistimo ispred svojih vrata. Da smo mi u FBiH bili malo mudriji, vjerojatno ovakvih i sličnih zaključaka NSRS ne bi bilo. Analizirajte u posljednjih godinu ili dvije, uvijek kad imamo zastoj inicijativa koje mi iz FBiH pokrećemo na europskom putu, dođe ta jedna kontra-inicijativa iz RS koja zaustavi sve procese. Nastavit ćemo dalje raditi. Mislim da je Ustav BiH vrlo precizan o tome što je čija nadležnost, što je na razini BiH, a što entiteta i nižih razina vlasti i svi koji pokušavaju da to ospore u konačnici neće uspjeti. Slažem se da i visoki predstavnik, kao i svi predstavnici međunarodnih institucija, trebaju biti prijatelji na našem integracijskom putu, bez obzira o kojem dijelu integracija govorimo. Nisam zagovornik da oni rade taj posao. Naravno da imaju argumente, pošto mi ne radimo oni će to za nas uraditi, ali time nismo korak bliže europskim perspektivama. Izazove iz RS slično procjenjujem kao i vi, ali objektivno moraju biti snage koje malo drugačije razumiju BiH i njen europski put. Govorit ću u ime hrvatskog naroda primarno, bezrezervno smo opredijeljeni za takav put, i predstavnici HDZ-a, ja osobno, kao i sve stranke HNS-a koji participiraju u vlasti. Zato sam oduvijek i bio pokretač tih procesa, predsjedateljica Vijeća ministara na isti način. Taj zamah moramo očuvati. Ako budemo čekali da to neko za nas uradi, bojim se da nećemo uspjeti.
Zdravlje Dodika
Susreli ste se s Dodikom nakon njegovog povratka iz Beograda. Vjerujete li da je spreman odustati od zaključaka NSRS i da ćete se moći vratiti za europski sto?
– Moramo se vratiti za europski sto. Zdravlje gospodine Dodika ne bih miješao s ovim o čemu pričamo. I kad je otišao u Beograd na operaciju, zvao sam ga i pitao za zdravlje, kao što sam zvao i kolegu Nikšića kad je završio u bolnici. Obišao sam ga i mislim da danas Dodiku treba, prije svega, jedno ohrabrenje da što prije zaliječi probleme zdravstvene prirode, koji, koliko sam vidio, nisu baš jednostavni. Naravno da smo se u tih sat vremena prijateljskog razgovora dotakli svake teme, ali ga zbog njegovog stanja nisam opterećivao izazovima. Imamo dovoljno ljudi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, koji predstavljaju SNSD i druge stranke iz RS, koji trebaju preuzeti odgovornost. Uvjeren sam da ćemo odmah poslije Nove godine, a nadam se da će se i zdravlje gospodina Dodika poboljšati, nastaviti naš pozitivan put ka EU i unutarnjoj stabilnosti. Ako se budemo bavili samima sobom, nikoga izvan BiH nećemo previše razočarati, samo će ih se demotivirati da nam budu partneri na ovom putu. S te strane upućujem poziv svim prijateljima iz NSRS i nama iz FBIH – preuzmimo sami odgovornost za BiH, donosimo odluke, a nemojmo ni slušati prijatelje izvana kada nas upućuju na neke procese za koje i sami vjerujemo da ne idu u pravom smjeru. To nije dostojno ni njihovih uloga ovdje, a pogotovo ne ići kontra, dokazujući da smo mi ti koji donosimo odluke, pa to nekad presnažno uradimo kao što je to bio slučaj u NSRS.
Je li moguć kompromis o Južnoj interkonekciji? Mora li taj projekt voditi novo, hrvatsko poduzeće ili to može reorganizirani „BH-Gas“?
– Južna plinska interkonekcija je vještački problem. To moramo razumjeti. To nam svima treba smetati, radi čega nas je neko danas zbog Južne interkonekcije prema Hrvatskoj, koja bi trebala osigurati poveznicu i novi, alternativni izvor plina, doveo u situaciju da mi o njoj raspravljamo kao o problemu na kojem se dijele odnosi u BiH. I druga stvar, da jedan novi medij – plin, kao novi energent omogućimo čitavom području Hercegovine, gdje ga do sada nije bilo. Mislim da je to apsolutno pogrešan pristup. Ako je strateški interes plinifikacija, a jeste i trebao bi biti, pa i hrvatskog naroda, ne znam zašto bi interes bio da ova ili ona firma vodi taj proces. To je pitanje operativnog dogovora unutar FBiH. Ako smo samo dva dana prije sjednice Vlade FBiH kolega Nikšić i ja sa suradnicima usuglasili taj prijedlog zakona, zašto taj zakon nije prošao na Vladi FBiH? Načina ima, samo prijateljima izvana moramo kazati da nam na taj način ne pomažu.
Zavrtanje plina
Čini se da je posrijedi strah Mostara od zavrtanja plina iz Sarajeva, ali i obrnuto. Vi ne odustajete od stava da to mora biti posebno poduzeće?
– Nikad mi nismo kazali da smo isključivi u bilo čemu, ali trebamo postići dogovor o tome, sukladno Ustavu i zakonima. Energetski biznis, po Ustavu, podijeljen je između više razina vlasti, primarno između entiteta i županija, pa to moramo razumjeti na taj način. Tako smo organizirali i elektroprivrede, telekome, pošte … Vidio sam inicijative nekih kolega iz Parlamenta koji su željeli, kao odgovor na Južnu interkonekciju, da reorganiziramo i ova javna poduzeća, da ih spojimo tobože zbog racionalnosti. To samo pokazuje koliko je nepovjerenje između nas. Dok god postoji nepovjerenje, postojat će i ovakvi isključivi stavovi. Zbog toga smo unutar Vlade FBiH pokušali naći kompromis. Postoje rješenja koja će uvažiti sve interese u FBiH kad je u pitanju plin, ali nikako naturajući neke stavove, a pogotovo proglašavajući nekog, ko se ne slaže, da je protiv BiH i da ganja svoje privatne interese. Ovo su strateška pitanja koja treba, prije svega, prepustiti struci, a naravno da eliminiramo i strahove o kojima ste govorili.
Bezbroj problema
Je li kompromis moguće postići u okviru „BH-Gasa“, pod uvjetom najavljene reorganizacije?
– Sami ste kazali, pod uvjetom. „BH-Gas“ kao tvrtka ima svoje probleme i oni se moraju riješiti. Ne možemo takvoj kompaniji, s bezbroj unutarnjih problema iz ne tako davne povijesti, financijskih i organizacijskih, pa i pravnih problema, dopustiti da ulazi u nove projekte. Mi moramo ozbiljno razgovarati oko te kompanije i da nema Južne plinske interkonekcije. I da je nema, ja smatram da „BH-Gas“ ne bi bio dobar. Uostalom, zašto smo imali sve aktivnosti oko „BH-Gasa“ u posljednjih četiri ili pet godina.
