„Zbog solarnih elektrana krče se prostori i brda koji su krcata tumulima – gomilama. Ima jako puno studija na kojima su radili nekompetentni ljudi, ali nije važan sadržaj studije – važno je imati papir“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kustos Franjevačkog muzeja „Fra Jozo Križić“ u Tomislavgradu te član Speleološkog društva „Mijatovi Dvori“, Stipan Dilber.
Objasnio je kako u takvim studijama nema ni arheologa ni stručnjaka za kulturnu baštinu te se tijekom građevinskih radova uništava i po deset gomila. „Pa i naši pradjedovi i stariji su znali da se ne smiju dirati i imali su određeni pijetet prema tim mjestima“, kazao je Dilber i istaknuo kako su uz solare tu i industrijske zone, vodovodi, kanalizacije i slični projekti koji uništavaju kulturno-povijesnu baštinu.
Istaknuo je kako baština stradava i od samoprozvanih istraživača. „To su ljudi s detektorima metala koji bez dozvola, stručnosti i kompetentnosti preoravaju, a ono što pronađu završi na crnom tržištu – to je pljačka naše prošlosti. Očito je da ovo nije zanimljivo institucijama državne vlasti“, kazao je Dilber i dodao da u špiljama pronalaze smeće te da se na više načina uništava i devastira kulturno-povijesna baština, arheološki lokaliteti, spomenička baština, kao i graditeljsko naslijeđe.
Kazao je kako Francuzi imaju Gale, Nijemci Germane, a da bi Hrvatima u BiH to mogli biti Delmati koji su više od 160 godina na ovim prostorima odolijevali rimskim legijama. „Delmati su jedan prkosan i ponosan narod. Bili su ‘problematična etnička skupina’ jer su, kako bi kod nas rekli, ‘bili na svoju ruku’. Nisu se pokoravali Rimljanima i krenuli su u sukobe.“ Organizirana je i izložba na tu temu.
Kazao je kako zahvaljujući misionarima Hercegovačke franjevačke provincije u Africi, trenutno u samostanu Franjevačkog muzeja „Fra Jozo Križić“ u Tomislavgradu imaju afričku zbirku u sklopu stalnog postava, a uz to su napravili putujuću zbirku s kojom gostuju u brojnim muzejima. „Većinu predmeta su donijeli misionari, neke su donijeli i volonteri humanitarne udruge ‘Kap ljubavi’, a darove su dobivali od lokalnog stanovništva u znak zahvale za pomoć.“ Objasnio je kako poklone nisu mogli odbiti jer je to uvreda njihovom narodu.
Istaknuo je kako se u Duvanjskom polju nalazi špilja Dahna u kojoj su pronašli više od tristo ostataka špiljskih medvjeda te da je to najveće poznato leglo špiljskih medvjeda u Europi. „Trenutno u Europi nema špilja s tolikom koncentracijom brloga. Prva najbliža je u Alpama s 30 brloga“, kazao je Dilber i dodao kako u BiH ne postoji nitko tko proučava špiljske medvjede, ali i da je ova špilja bila i sklonište ljudima tijekom povijesti, posebice u Drugom svjetskom ratu.
Više o svemu u videu emisije Kompas.
