Tri desetljeća od okončanja rata u BiH u toj se zemlji još uvijek traga za 7600 osoba koje su registrirane kao nestale tijekom ratnih sukoba, a članovi njihovih obitelji u utorak su istaknuli da je to nedopustivo i predstavlja najgori oblik kršenja ljudskih prava njihovih obitelji.
U povodu 10. prosinca koji se obilježava kao međunarodni dan ljudskih prava, u Sarajevu je održana posebna sjednica Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH (INO). Njegova predsjedatljica Aljonka Dželetović kazala je da nerazjašnjena sudbina tisuća nestalih u ratu predstavlja najdrastičnije kršenje ljudskih prava.
“To je nedopustivo i za to nema opravdanja”, kazala je Dželetović pozvavši sve koji nešto znaju o skrivenim pojedinačnim ili masovnim grobnicama da taj podatak prijave i omoguće rješavanje ovog problema. Prigovorila je i vlastima u BiH da ne poduzimaju dodatne napore na rješavanju sudbine nestalih iako im je to zakonska obveza.
Ravnateljica INO Saliha Đuderija ustvrdila je, pak, da tijela vlasti čine sve što mogu, ali se suočavaju s brojnim poteškoćama.
“Mi činimo puno, ali to nije dovoljno”, kazala je Đuderija podsjećajući kako je prijavljen nestanak više od 30 tisuća osoba iz BiH tijekom sukoba od 1991. do 1995. godine godina, a pronađeni su i identificirani ostaci njih gotovo 80 posto.
Suglasna je kako je podatak o 7600 osoba koji se i danas smatraju nestalima u vremenu kada su dostupne brojne suvremene metode traganja i identifikacija teško shvatiti no i ona misli kako je najveći problem šutnja svjedoka.
“Među nestalima je i nekoliko stotina djece”, podsjetila je, apelirajući na savjest očevidaca zločina.
