ako zvuči nevjerojatno, na popisu zaposlenih u Republici Srpskoj nalazi se i umirovljenica koja ima 97 godina.
Ona je neuobičajen, ali ne i rijedak primjer, budući da su tisuće građana koji su se umirovili odlučili nastaviti raditi.
“Najstarija korisnica sa statusom osiguranika rođena je 1928. godine na području Krajine i osigurana je u području boračko-invalidske zaštite,” rekli su za Nezavisne novine iz Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.
Godine 2013. u Srpskoj je radilo samo 33 umirovljenika, dok ih je sada zaposleno više od 7.000.
“Posljednjih godina povećan je broj korisnika mirovina koji su nakon ostvarivanja prava ponovno stekli status osiguranika. Tako je na dan 3. prosinca 2024. u evidencijama Fonda registrirano ukupno 7.637 osoba sa statusom korisnika i osiguranika,” pojasnili su iz Fonda PIO RS.
Umirovljenici najčešće rade u djelatnostima poput građevinarstva, prometa, prehrambene industrije, telekomunikacija, znanosti, rudarstva i drugih sličnih područja, gdje su potrebni stručnjaci s odgovarajućim licencama.
Osim toga, umirovljenici rade i u zdravstvu, visokom obrazovanju, a neki su zaposleni i na komercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima. Na rad nakon umirovljenja odlučili su se i neki liječnici, odvjetnici i drugi stručnjaci.
“Najčešće je riječ o osobama sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama koje poslodavci trebaju za nesmetano obavljanje svoje djelatnosti. To su elektroinženjeri, strojarski inženjeri, građevinski inženjeri, kemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerađivačke industrije, liječnici vještaci pri sudovima, stomatolozi i pravnici. Ima i osoba sa srednjom stručnom spremom, primjerice onih zaposlenih u različitim udrugama, kao i nekvalificiranih radnika na poslovima osiguranja ili čuvanja objekata,” pojasnili su iz Fonda PIO za Nezavisne novine.
Risto Masleša, predsjednik Gradskog udruženja umirovljenika Trebinje, smatra da je zapošljavanje umirovljenika rezultat dva faktora: nedostatka radnika kod poslodavaca i nedovoljnih mirovina.
“Primjerice, ovdje u Trebinju Industrija alata zove umirovljenike jer nemaju kvalificirane radnike. Oni koji su bili obučeni za rad na tim strojevima otišli su u mirovinu, a mladi nisu zainteresirani jer odlaze, pogotovo zbog blizine Dubrovnika,” rekao je Masleša.
Dodao je kako umirovljenicima s malim mirovinama dobro dođe dodatna plaća.
“Imate ljude koji su relativno zdravi i mogu još raditi, posebno vojne osobe ili pripadnike unutarnjih poslova koji u mirovinu odlaze relativno mladi i puni snage. Privatnici ih rado prihvaćaju,” istaknuo je Masleša.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača Zvono iz Bijeljine, kaže da su brojni umirovljenici prisiljeni raditi.
“Mirovine su toliko niske da se ne može sastaviti kraj s krajem. Ovdje mogu preživjeti jedino oni koji imaju mirovine iz inozemstva. Pogledajte samo prosječne i minimalne mirovine u usporedbi s cijenama,” istaknuo je Vasilić.
Prema informacijama iz Fonda PIO, najveći broj zaposlenih umirovljenika bilježi se u većim ekonomskim i administrativnim središtima poput Banje Luke, Bijeljine, Prijedora, Doboja, Trebinja i Istočnog Sarajeva, ali ih ima i u manjim općinama.
