Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.
Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.
Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost. Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.
Više od 300 litara kiše po metru četvornom
Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.
Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.
Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.
“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.
Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.
“Vidjet ćemo više takvih poplava u budućnosti”
Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene. No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.
“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.
Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.
“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”
Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.
Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.
