Broj katolika u Bosni i Hercegovini koji su u najvećoj mjeri osobe hrvatske nacionalnosti nastavlja se smanjivati, a prema najnovijim dostupnim podacima u toj ih je zemlji oko 330 tisuća, što je za 94 tisuće manje nego neposredno nakon rata odnosno 1996. godine.

Biskupska konferencija BiH objavila je ovog mjeseca konsolidirane podatke, prikupljene tijekom posljednjeg blagoslova domova, a odnose se na stanje početkom ove godine, iz kojih proistječe kako je točan broj katolika u sve tri biskupije tada bio 331.266.

Najviše je vjernika, njih 181.456, registrirano u Mostarskoj biskupiji, dok ih je u Vrhbosanskoj, koja je teritorijalno najveća, bilo 119.833.

U Banjolučkoj biskupiji, koju su najteže pogodila ratna stradanja katolika, potkraj 2023. godine bilo ih je tek 29.927.

Broj krštenih u odnosu na broj umrlih bio je veći jedino u Mostarskoj biskupiji, no i tamo je pozitivni prirast bio skroman s tek 229 krštenih više u donosu na broj umrlih.

U Vrhbosanskoj je nadbiskupiji zabilježeno više od 1800 umrlih u odnosu na broj krštenih, a u Banjolučkoj bilo je 286 umrlih više u odnosu na broj krštenja.

Poznavatelji prilika u BiH upozoravaju kako i službene crkvene statistike treba uzimati s blagom rezervom jer se tijekom blagoslova domova nekad, na inzistiranje obitelji, popišu i one osobe koje stvarno ne žive u matičnim župama, nego tamo tek povremeno dolaze.

No trend postupnog smanjenja broja katolika u BiH stalan je gotovo dva desetljeća, odnosno do razdoblja kada je u toj zemlji bio uočljiv blagi poratni demografski oporavak.

Broj katolika tako je je, s 424.915 iz 1996. godine, postupno povećavan, da bi najveće brojke bile zabilježene 2003. godine kada je registrirano 464.821 katolika.

Nakon toga počinje trend postupnog smanjenja broja katolika a najdramatičniji su gubici zabilježeni od 2013., kada je nakon godine dana “nestalo” 11 tisuća katolika, a 2015. čak 14,5 tisuća manje u usporedbi s godinom ranije.

Nakon toga uslijedilo je razdoblje u kojemu je na godišnjoj razini broj katolika smanjivan u prosjeku za oko dvije do tri tisuće.

U usporedbi s 2022. broj katolika u BiH 2023. godine bio je manji za 2524, dok je u odnosu na 2021. broj katolika manji za 10.849.

Statistički pokazatelji o stanovništvu u BiH, osim crkvenih, uglavnom su zastarjeli i nepouzdani. Posljednji popis stanovništva u toj zemlji proveden je još 2013., a zbog političkih prijepora nema naznaka da će uskoro biti proveden novi popis.

Prema tim podacima u BiH je živjelo nešto više od 3,5 milijuna stanovnika, od kojih je Hrvata bilo nešto više od 544 tisuće, Bošnjaka nešto više od 1,7 milijuna, a Srba nešto iznad milijun.

Statističari procjenjuju kako u BiH, suočenom s velikim odljevom stanovništva i nestabilnim stanjem, sada ne živi više od 2,9 milijuna stanovnika, a predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u studenome 2023. iznio je pesimističnu procjenu po kojoj je stvarni broj stanovnika zapravo jedva dva milijuna.

Broj katolika u Bosni i Hercegovini koji su u najvećoj mjeri osobe hrvatske nacionalnosti nastavlja se smanjivati, a prema najnovijim dostupnim podacima u toj ih je zemlji oko 330 tisuća, što je za 94 tisuće manje nego neposredno nakon rata odnosno 1996. godine.

Biskupska konferencija BiH objavila je ovog mjeseca konsolidirane podatke, prikupljene tijekom posljednjeg blagoslova domova, a odnose se na stanje početkom ove godine, iz kojih proistječe kako je točan broj katolika u sve tri biskupije tada bio 331.266.

Najviše je vjernika, njih 181.456, registrirano u Mostarskoj biskupiji, dok ih je u Vrhbosanskoj, koja je teritorijalno najveća, bilo 119.833.

U Banjolučkoj biskupiji, koju su najteže pogodila ratna stradanja katolika, potkraj 2023. godine bilo ih je tek 29.927.

Broj krštenih u odnosu na broj umrlih bio je veći jedino u Mostarskoj biskupiji, no i tamo je pozitivni prirast bio skroman s tek 229 krštenih više u donosu na broj umrlih.

U Vrhbosanskoj je nadbiskupiji zabilježeno više od 1800 umrlih u odnosu na broj krštenih, a u Banjolučkoj bilo je 286 umrlih više u odnosu na broj krštenja.

Poznavatelji prilika u BiH upozoravaju kako i službene crkvene statistike treba uzimati s blagom rezervom jer se tijekom blagoslova domova nekad, na inzistiranje obitelji, popišu i one osobe koje stvarno ne žive u matičnim župama, nego tamo tek povremeno dolaze.

No trend postupnog smanjenja broja katolika u BiH stalan je gotovo dva desetljeća, odnosno do razdoblja kada je u toj zemlji bio uočljiv blagi poratni demografski oporavak.

Broj katolika tako je je, s 424.915 iz 1996. godine, postupno povećavan, da bi najveće brojke bile zabilježene 2003. godine kada je registrirano 464.821 katolika.

Nakon toga počinje trend postupnog smanjenja broja katolika a najdramatičniji su gubici zabilježeni od 2013., kada je nakon godine dana “nestalo” 11 tisuća katolika, a 2015. čak 14,5 tisuća manje u usporedbi s godinom ranije.

Nakon toga uslijedilo je razdoblje u kojemu je na godišnjoj razini broj katolika smanjivan u prosjeku za oko dvije do tri tisuće.

U usporedbi s 2022. broj katolika u BiH 2023. godine bio je manji za 2524, dok je u odnosu na 2021. broj katolika manji za 10.849.

Statistički pokazatelji o stanovništvu u BiH, osim crkvenih, uglavnom su zastarjeli i nepouzdani. Posljednji popis stanovništva u toj zemlji proveden je još 2013., a zbog političkih prijepora nema naznaka da će uskoro biti proveden novi popis.

Prema tim podacima u BiH je živjelo nešto više od 3,5 milijuna stanovnika, od kojih je Hrvata bilo nešto više od 544 tisuće, Bošnjaka nešto više od 1,7 milijuna, a Srba nešto iznad milijun.

Statističari procjenjuju kako u BiH, suočenom s velikim odljevom stanovništva i nestabilnim stanjem, sada ne živi više od 2,9 milijuna stanovnika, a predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u studenome 2023. iznio je pesimističnu procjenu po kojoj je stvarni broj stanovnika zapravo jedva dva milijuna.