Ekonomisti tvrde da je inflacija koja je posljednjih godina prisutna u BiH uvezena. 

Ako se uzme u obzir da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za svibanj ove godine u Federaciji BiH iznosila 1384 KM, a sindikalna potrošačka košarica za lipanj 2024. godine 2964,10 KM, postavlja se logično pitanje kako građani BiH uopće preživljavaju, piše Večernji list BiH.

Prosječna razina cijena u BiH u 2023. u odnosu na prosjek 2022. bila je viša za 6,1%, što je prouzročeno prvenstveno prosječnim rastom cijena u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, i to za 10,6%. Ekonomisti tvrde da je inflacija koja je posljednjih godina prisutna u BiH uvezena. Naime, zemlja smo koja je ovisna o uvozu, prvenstveno hrane. Prema nekim procjenama, uvozimo je čak 80 posto.

Porazne statistike

Porazna je činjenica da zemlja koja posjeduje izvanredne uvjete za proizvodnju hrane ovisi o njezinu uvozu. Koliki je problem za jednu državu kad je ovisna o uvozu hrane, najbolje ilustrira razdoblje pandemije, kad su cijene hrane odletjele u nebo. Stočari u BiH godinama upozoravaju na alarmantno stanje prouzročeno prekomjernim plasmanom mesa iz inozemstva jer im sve snažnije udara na egzistenciju. U kakvim su problemima, najbolje ilustrira podatak da je za šest mjeseci ove godine uvoz mesa bio čak 15 puta veći od izvoza koji su ostvarili domaći proizvođači, i to isključivo peradari jer plasmana svinjetine i junećeg mesa uopće nije bilo.

Iako BiH ima iznimne prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog tla, povoljnih klimatskih uvjeta pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi po statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija. Najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da je u BiH od siječnja do lipnja ove godine uvezeno blizu 38.000 tona mesa različitih vrsta, čija je vrijednost dosegnula 263,76 milijuna KM. S druge strane, domaći izvoznici za pola godine na inotržište uspjeli su plasirati tek 4000 tona mesa u vrijednosti od 18,35 milijuna KM. I to uglavnom piletine, uz koju je izvezeno oko 25 tona jestivih klaoničarskih proizvoda od različitih životinja.

Podaci za prošlu godinu

BiH je prošle godine izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 132,4 milijuna KM, što je više za 4% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 milijuna KM, što je više za 20,28% u odnosu na 2022. Ako se promatra ukupna količina izvoza mesa i mesnih prerađevina lani, ona je veća za 0,93% u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Količinski zabilježen je rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa od oko 400 tona, i to u Tursku, kobasica i sličnih proizvoda za 29,6% te mesa peradi 9,5%. Iz Komore navode da je prošle godine u odnosu na 2022. zabilježen količinski pad izvoza svinjskog mesa, i to za 93%.

Ekonomisti tvrde da je inflacija koja je posljednjih godina prisutna u BiH uvezena. 

Ako se uzme u obzir da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za svibanj ove godine u Federaciji BiH iznosila 1384 KM, a sindikalna potrošačka košarica za lipanj 2024. godine 2964,10 KM, postavlja se logično pitanje kako građani BiH uopće preživljavaju, piše Večernji list BiH.

Prosječna razina cijena u BiH u 2023. u odnosu na prosjek 2022. bila je viša za 6,1%, što je prouzročeno prvenstveno prosječnim rastom cijena u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, i to za 10,6%. Ekonomisti tvrde da je inflacija koja je posljednjih godina prisutna u BiH uvezena. Naime, zemlja smo koja je ovisna o uvozu, prvenstveno hrane. Prema nekim procjenama, uvozimo je čak 80 posto.

Porazne statistike

Porazna je činjenica da zemlja koja posjeduje izvanredne uvjete za proizvodnju hrane ovisi o njezinu uvozu. Koliki je problem za jednu državu kad je ovisna o uvozu hrane, najbolje ilustrira razdoblje pandemije, kad su cijene hrane odletjele u nebo. Stočari u BiH godinama upozoravaju na alarmantno stanje prouzročeno prekomjernim plasmanom mesa iz inozemstva jer im sve snažnije udara na egzistenciju. U kakvim su problemima, najbolje ilustrira podatak da je za šest mjeseci ove godine uvoz mesa bio čak 15 puta veći od izvoza koji su ostvarili domaći proizvođači, i to isključivo peradari jer plasmana svinjetine i junećeg mesa uopće nije bilo.

Iako BiH ima iznimne prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog tla, povoljnih klimatskih uvjeta pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi po statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija. Najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da je u BiH od siječnja do lipnja ove godine uvezeno blizu 38.000 tona mesa različitih vrsta, čija je vrijednost dosegnula 263,76 milijuna KM. S druge strane, domaći izvoznici za pola godine na inotržište uspjeli su plasirati tek 4000 tona mesa u vrijednosti od 18,35 milijuna KM. I to uglavnom piletine, uz koju je izvezeno oko 25 tona jestivih klaoničarskih proizvoda od različitih životinja.

Podaci za prošlu godinu

BiH je prošle godine izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 132,4 milijuna KM, što je više za 4% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 milijuna KM, što je više za 20,28% u odnosu na 2022. Ako se promatra ukupna količina izvoza mesa i mesnih prerađevina lani, ona je veća za 0,93% u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Količinski zabilježen je rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa od oko 400 tona, i to u Tursku, kobasica i sličnih proizvoda za 29,6% te mesa peradi 9,5%. Iz Komore navode da je prošle godine u odnosu na 2022. zabilježen količinski pad izvoza svinjskog mesa, i to za 93%.