Kvalitet pšenice na zasijanim površinama u RS je bolji nego prošle godine, a prinos je otprilike na istoj razini jer visoke temperature zimi nisu dozvolile ozimim žitaricama da postignu potpunu vegetaciju.

Prinos pšenice je, kako kaže za Fenu Ranko Sarajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, oko pet-šest tona po hektaru.

– Ove godine zasijano je manje površina žitaricama, a razlog je niska otkupna cijena i skup repromaterijal. Ne znam za koliko točno je manje, ali vidim na terenu da su neke površine ostale neobrađene – ističe Sarajlić.

On tvrdi da rodnija godina “ništa ne znači zbog loše otkupne cijene“ koja iznosi od 0,33 do 0,36 KM po kilogramu pšenice.

– Još da nije ovih 500 KM poticaja po hektaru zasađene pšenice, sigurno ne bi bilo ni 40 posto zasijanih površina. To odgovorno tvrdim – kaže Sarajlić.

Kvalitet pšenice na zasijanim površinama u RS je bolji nego prošle godine, a prinos je otprilike na istoj razini jer visoke temperature zimi nisu dozvolile ozimim žitaricama da postignu potpunu vegetaciju.

Prinos pšenice je, kako kaže za Fenu Ranko Sarajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, oko pet-šest tona po hektaru.

– Ove godine zasijano je manje površina žitaricama, a razlog je niska otkupna cijena i skup repromaterijal. Ne znam za koliko točno je manje, ali vidim na terenu da su neke površine ostale neobrađene – ističe Sarajlić.

On tvrdi da rodnija godina “ništa ne znači zbog loše otkupne cijene“ koja iznosi od 0,33 do 0,36 KM po kilogramu pšenice.

– Još da nije ovih 500 KM poticaja po hektaru zasađene pšenice, sigurno ne bi bilo ni 40 posto zasijanih površina. To odgovorno tvrdim – kaže Sarajlić.