Globalna prosječna površinska temperatura zraka porasla je na 17,15 stupnjeva Celzijusa – 0,06 stupnjeva više od prethodnog rekorda, prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus, koja prati takve obrasce od 1940. godine.

Rekord je posljednji put postavljen tijekom četiri uzastopna dana početkom srpnja 2023. Prije toga najtopliji dan bio je u kolovozu 2016.

Prošlog ponedjeljka možda je postavljen novi globalni rekord za najvišu apsolutnu globalnu prosječnu temperaturu ikad – i pod tim mislim na desetke tisuća godina unazad – rekao je Karsten Haustein, klimatolog na Sveučilištu Leipzig u Njemačkoj.

Posljednjih dana u gradovima Japana, Indonezije i Kine zabilježene su rekordne vrućine. Zaljevske zemlje također su usijane zbog toplinskih indeksa – uzimajući u obzir vlagu – koji prelaze 60 stupnjeva Celzijusa. U međuvremenu su temperature u dijelovima Europe skočile preko 45 stupnjeva Celzijusa.

Klimatske promjene, potaknute sagorijevanjem fosilnih goriva, stoje iza rekorda, tvrde znanstvenici. Za razliku od prošle godine, kada su se klimatske promjene udružile s klimatskim obrascem El Niño i postavile novi dnevni rekord, ovog srpnja to, međutim, nije slučaj.

Haustein je rekao kako je “nevjerojatno” da je rekord oboren sada kada je svijet duboko u neutralnoj teritoriji i više ne trpi utjecaj El Niña, prenosi Reuters.

Globalna prosječna površinska temperatura zraka porasla je na 17,15 stupnjeva Celzijusa – 0,06 stupnjeva više od prethodnog rekorda, prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus, koja prati takve obrasce od 1940. godine.

Rekord je posljednji put postavljen tijekom četiri uzastopna dana početkom srpnja 2023. Prije toga najtopliji dan bio je u kolovozu 2016.

Prošlog ponedjeljka možda je postavljen novi globalni rekord za najvišu apsolutnu globalnu prosječnu temperaturu ikad – i pod tim mislim na desetke tisuća godina unazad – rekao je Karsten Haustein, klimatolog na Sveučilištu Leipzig u Njemačkoj.

Posljednjih dana u gradovima Japana, Indonezije i Kine zabilježene su rekordne vrućine. Zaljevske zemlje također su usijane zbog toplinskih indeksa – uzimajući u obzir vlagu – koji prelaze 60 stupnjeva Celzijusa. U međuvremenu su temperature u dijelovima Europe skočile preko 45 stupnjeva Celzijusa.

Klimatske promjene, potaknute sagorijevanjem fosilnih goriva, stoje iza rekorda, tvrde znanstvenici. Za razliku od prošle godine, kada su se klimatske promjene udružile s klimatskim obrascem El Niño i postavile novi dnevni rekord, ovog srpnja to, međutim, nije slučaj.

Haustein je rekao kako je “nevjerojatno” da je rekord oboren sada kada je svijet duboko u neutralnoj teritoriji i više ne trpi utjecaj El Niña, prenosi Reuters.