Posljednja događanja bude optimizam, no sve se događa tako dinamično da je teško nešto dugoročno prognozirati i pogrešno je misliti da krizno doba konačno završava
Svjetska situacija prati se kao nikad dosad. Ima i dugoročnog optimizma, ali i realnosti koja je pesimistična jer ratovi koji su nas, uz pandemiju, uveli u ovakvo stanje i dalje traju. Međutim, da su se globalno neke stvari popravile, jesu i te ćemo činjenice iznijeti, iako je sve na takvim temeljima da onog trenutka dok čitate ovaj tekst krivulja može krenuti prema dolje.
Najniža razina u 3 godine
Svjetske burze porasle su prošlog tjedna, cijene dionica krenule su prema gore, inflacija u SAD-u popušta, i to osjetnije nego u prethodnim razdobljima, a očekuje se i da će američka središnja banka uskoro početi smanjivati kamatne stope, a takve informacije djeluju blagotvorno, još ako se dogode, i male države poput BiH mogu razmišljati u tom smjeru. Hina je prenijela informaciju da je na Wall Streetu prošloga tjedna Dow Jones ojačao 1,6 posto, na 40.000 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 5615 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 18.398 bodova.
– U fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji u SAD-u. U lipnju su potrošačke cijene pale 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok je inflacija na godišnjoj razini skliznula na 3 posto, najnižu razinu u više od tri godine. Zahvaljujući tome ojačale su špekulacije da će američka središnja banka kamatne stope smanjiti već u rujnu. U petak je počela i sezona objava tromjesečnih poslovnih rezultata kompanija i banaka. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su u drugom tromjesečju zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa porasle 9,6 posto na godišnjoj razini – navedeno je.
Kako će se sve to reflektirati u BiH? Vidljivo je da smo toliko ovisni o svijetu da osjećamo tko god kihne. To je onaj problem da malo proizvodimo u svim sferama kako bismo se mogli oduprijeti određenoj krizi koja nam se nađe na putu, a u posljednje vrijeme svaka se nekako nađe na putu i teško ju je zaobići.
MMF je napravio zapažanja o Bosni i Hercegovini koja bi trebalo pratiti i reducirati se ondje gdje se to može kako bi došlo do određenog rasta. A ovo su neka od posljednjih zapažanja, gdje se ističe i EU put BiH kao nešto pozitivno, kao i pad inflacije, međutim, neke druge stvari, poput povećanja javnog duga, nisu dobre. – Inflacija je s rekordne vrijednosti od 17,4 posto, koju je dosegnula u listopadu 2022. godine, postupno opadala i u 2023. godini u prosjeku je iznosila 6 posto, a u 2024. godini očekuje se njezin daljnji pad na 3 posto. Međutim, inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plaća. Neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka i prevladavaju negativni rizici, uključujući naglo usporavanje rasta u Europi, povećanu volatilnost cijena roba te rastuće političke napetosti unutar zemlje. S druge strane, napredak na putu pristupanja Europskoj uniji mogao bi dati poticaj reformama i rezultirati širim pozitivnim utjecajem. Fiskalna bilanca se pogoršala te, poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini zabilježila je deficit od 1,7 posto, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja. Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za financiranjem su velike u oba entiteta – navodi se. MMF je procijenio da se ekonomija BiH pokazala otpornom u teškom okruženju.
Politička napetost
– Ekonomski rast će, prema projekcijama, ojačati, počevši od ove godine, iako neće dosegnuti razinu koja bi dovela do konvergencije s EU-om. Inflacija će nastaviti trend opadanja, ali se pritisci izazvani povećanjem plaća zadržavaju. Rizici su i dalje povišeni, uključujući i rizike od intenziviranja regionalnih sukoba te naglog usporavanja rasta u Europi i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika – navedeno je. Ovo je doba kad su potrebne mudre odluke i kad ova država mora pokazati još veću otpornost na krize u svim segmentima.
