Bosna i Hercegovina zeleno je svjetlo za početak pristupnih pregovora dobila u ožujku, ali pregovarački okvir još se iščekuje. Europski put zemlje zasjenile su političke napetosti i izjave iz Republike Srpske o odcjepljenju. O stanju u Bosni i Hercegovini u HRT emisiji “Agenda: Svijet” govorio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ministar je najavio nastavak kontinuiteta dosadašnje politike prema BiH, koja će se odvijati u dva smjera.
– Svaka demokratska država nastavlja provoditi politiku koja je od nacionalnog, strateškog interesa za zemlju. Prije svega mi ćemo se još snažnije fokusirati na bezuvjetnu podršku legitimnim političkim predstavnicima hrvatskog naroda da ostvare svoja prava jednakopravnosti jer Hrvati su u BiH konstitutivan narod, da se izmjeni izborni zakon koji bi eliminirao sve diskriminacije u izbornom procesu, jačat ćemo naš glas da se pregovori otvore što prije jer je to i u našem interesu. Drugi pravac koji ide usporedno s političkim, to je naš odnos i obveza prema pomoći Hrvatima u BiH, koji se odvija kroz materijalnu i financijsku pomoć, razne projekte, prekograničnu suradnju. Davat ćemo pomoć nacionalnim sredstvima i europskim fondovima, rekao je ministar Grlić Radman.
Bosna i Hercegovina u ožujku je dobila suglasnost za otvaranje pristupnih pregovora, ali još nije formiran pregovarački tim niti je usvojen pregovarački okvir.
– Zalaganjem hrvatske vlade predvođenom Andrejem Plenkovićem, mi smo učinili veliki napor i velika postignuća. Želim istaknuti i snažnu volju i velike napore koje je uložila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto upravo u intenzivnim razgovorima, u snažnoj volji kako bi uvjerila i ostale političke aktere u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje sve ovisi o političkoj volji svih aktera kojima je u interesu budućnost Bosne i Hercegovine unutar Europske unije, rekao je Grlić Radman.
Grlić Radman: Izborni zakon donijet će mir, stabilnost i jednakopravnost naroda
U narednim postizbornim mjesecima očekuje se da će EU biti više fokusirana na samu sebe, slaganje Europskog parlamenta, Europske komisije i drugih tijela, što bi djelomično moglo odgoditi proces proširenja Unije.
Prije nekoliko dana u Sarajevu je boravio povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi koji je potvrdio veliki napredak koji je BiH ostvarila u posljednje vrijeme.
– BiH je već ispunila 110 reformi, ali ostaju još tri gdje se moraju više angažirati entitetske vlasti Republike Srpske. To je na putu, ali mi naravno očekujemo i promjenu izbornog zakona. On je apsolutno preduvjet za institucionalnu funkcionalnost BiH, jer izborni zakon će donijeti mir, stabilnost, jednakopravnost i uključenost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. Na tome će hrvatska vlada i dalje inzistirati, poručio je ministar.
Grlić Radman: Komšić glavni izvor nestabilnosti
Ključno pitanje u izbornom sustavu BiH koje se odnosi na način biranja članova Predsjedništva BiH još nije riješeno, unatoč inzistiranju Hrvatske.
– To je condicio sine qua non funkcionalnosti BiH kao zemlje koja je stvorena na mirovnom Daytonskom sporazumu. To je apsurd, nonsens u demokratskim državama i u demokratskoj praksi, jer ne može neki narod birati drugom narodu predstavnika. Dakle, to je jedna anomalija, nešto što treba nestati ako želimo imati stabilnu, funkcionalnu BiH. To mora biti svima jasno. To su europske vrijednosti, to je vladavina prava i to se mora dogoditi u BiH danas, sutra, kad-god, ali ono se mora dogoditi, naglasio je hrvatski šef diplomacije.
Je li za BiH dobro da politička rješenja dolaze izvana ako se politčki akteri ne mogu dogovoriti?
– Ako vam netko u politički okvir nameće odluke sa strane, to govori, s jedne strane, o demokratskom deficitu te zemlje, a s druge strane, možda se nema povjerenja u političke lidere te zemlje. Najbolji je dogovor i najbolji su rezultati i odluke onih koji su izabrani. Znači, izabrani legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, rekao je ministar.
Grlić Radman je kazao kako su očekivali da će se ići u promjene izbornog zakona jer je aktualni zakon diskriminatoran i hrvatskom narodu, koji je najmalobrojniji, onemogućava da sam izabere svoga predstavnika. Smatra da je Komšić glavni izvor nestabilnosti.
– On se predstavlja kao hrvatski predstavnik, a to je doista apsurdno kada imamo u vidu činjenicu da on nije izabran glasovima hrvatskog naroda, tako da u Predsjedništvu, koje je zamišljeno tako da reprezentira tri konstitutivna naroda, imate jednog srpskog predstavnika i dva bošnjačka predstavnika. Mislim da bošnjački narod kao brojčano najveći ima odgovornost i da bi trebao biti svjesan da je jedino jednakopravnost moguća za budućnost Bosne i Hercegovine. Hrvati u Bosni i Hercegovini su autohtoni narod, Hrvati u Bosni i Hercegovini su starosjedilački narod i oni moraju imati jednaka prava kao što imaju i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini, naglasio je Grlić Radman.
