Više od 35 tisuća prometnih nesreća zabilježeno je samo tijekom prošle godine u Bosni i Hercegovini. Na čelu crne statistike je Sarajevska županija. Niz nesreća se nastavlja i proteklih dana. Stručnjaci ističu da se situacija neće promijeniti sve dok su troškovi u ugostiteljskim objektima veći od novčanih kazni.

Još jedan život izgubljen je na bosanskohercegovačkim cestama. Jedna žena poginula je u izravnom sudaru kod Doboja. Vijesti o prometnim nesrećama dominiraju medijskim prostorom. Bez jasnih pravila, vozači, pješaci i biciklisti gube živote. Neprilagođena brzina i alkohol su najčešći uzroci, ali nisu jedini. Mišljenja građana Sarajeva su podijeljena po pitanju uvođenja strožih kazni, ali se slažu da promet nije siguran.

Brojke prometnih nesreća su poražavajuće. Iz godine u godinu, broj nesreća raste. Tako je 2023. godine zabilježeno 5,5 tisuća više nesreća nego 2020. godine. U Brčko Distriktu zabilježeno je 232 nesreće, u Republici Srpskoj nešto više od 10 tisuća, a u Federaciji Bosne i Hercegovine više od 24 tisuće. U Sarajevskoj županiji bilježi tek 454 nesreće manje od cijele Republike Srpske, što je zabrinjavajuće. Na drugom mjestu je Tuzlanska županija, ali s manjim brojkama u usporedbi sa Sarajevom. Razlika iznosi oko 7 tisuća. Veliki broj registriranih vozila i masovne dnevne migracije iz okolnih gradova nisu opravdanje za ovako lošu situaciju u Sarajevu. Potrebna su pojačana policijska kontrola, prisutnost radarskih sustava i veće kazne, umjesto revolucionarnih izuma.

“Kazne koje treba platiti unutar 8 dana iznose samo 20 ili 40 KM. Sve dok su troškovi u ugostiteljskim objektima veći od novčanih kazni, situacija neće biti dobra”, rekao je Semir Šut, stručnjak za sigurnost.

Nedavno su bahati vozači počeli biti kažnjeni oduzimanjem vozila, poput dugogodišnje prakse u Zeničko-dobojskoj županiji. Prošle godine u Sarajevskoj županiji oduzeta su 83 vozila. Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić naglašava važnost kontinuirane edukacije, budući da znatan broj vozača nije upoznat s prometnim pravilima.

“Mnogi vozači nemaju nikakvu prometnu edukaciju nakon osnovne škole, osim što su prošli tehnički odgoj u sedmom i osmom razredu. Nakon što polože vozački ispit, ljudi su prepušteni sami sebi, bez daljnjih edukacija tijekom života. Znanje koje su stekli tada ostaje isto, a to razdoblje može trajati 40-50 godina, dok se prometna situacija drastično mijenja”, kaže Sarajlić.

Uskoro će proći godina dana od tragedije u kojoj su živote izgubile dvije djevojke. Tada su i nadležni i građani glasno zahtijevali strože mjere. Do danas se situacija na cestama nije poboljšala, a nevini ljudi i dalje stradavaju zbog neodgovornosti pojedinaca.

Više od 35 tisuća prometnih nesreća zabilježeno je samo tijekom prošle godine u Bosni i Hercegovini. Na čelu crne statistike je Sarajevska županija. Niz nesreća se nastavlja i proteklih dana. Stručnjaci ističu da se situacija neće promijeniti sve dok su troškovi u ugostiteljskim objektima veći od novčanih kazni.

Još jedan život izgubljen je na bosanskohercegovačkim cestama. Jedna žena poginula je u izravnom sudaru kod Doboja. Vijesti o prometnim nesrećama dominiraju medijskim prostorom. Bez jasnih pravila, vozači, pješaci i biciklisti gube živote. Neprilagođena brzina i alkohol su najčešći uzroci, ali nisu jedini. Mišljenja građana Sarajeva su podijeljena po pitanju uvođenja strožih kazni, ali se slažu da promet nije siguran.

Brojke prometnih nesreća su poražavajuće. Iz godine u godinu, broj nesreća raste. Tako je 2023. godine zabilježeno 5,5 tisuća više nesreća nego 2020. godine. U Brčko Distriktu zabilježeno je 232 nesreće, u Republici Srpskoj nešto više od 10 tisuća, a u Federaciji Bosne i Hercegovine više od 24 tisuće. U Sarajevskoj županiji bilježi tek 454 nesreće manje od cijele Republike Srpske, što je zabrinjavajuće. Na drugom mjestu je Tuzlanska županija, ali s manjim brojkama u usporedbi sa Sarajevom. Razlika iznosi oko 7 tisuća. Veliki broj registriranih vozila i masovne dnevne migracije iz okolnih gradova nisu opravdanje za ovako lošu situaciju u Sarajevu. Potrebna su pojačana policijska kontrola, prisutnost radarskih sustava i veće kazne, umjesto revolucionarnih izuma.

“Kazne koje treba platiti unutar 8 dana iznose samo 20 ili 40 KM. Sve dok su troškovi u ugostiteljskim objektima veći od novčanih kazni, situacija neće biti dobra”, rekao je Semir Šut, stručnjak za sigurnost.

Nedavno su bahati vozači počeli biti kažnjeni oduzimanjem vozila, poput dugogodišnje prakse u Zeničko-dobojskoj županiji. Prošle godine u Sarajevskoj županiji oduzeta su 83 vozila. Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić naglašava važnost kontinuirane edukacije, budući da znatan broj vozača nije upoznat s prometnim pravilima.

“Mnogi vozači nemaju nikakvu prometnu edukaciju nakon osnovne škole, osim što su prošli tehnički odgoj u sedmom i osmom razredu. Nakon što polože vozački ispit, ljudi su prepušteni sami sebi, bez daljnjih edukacija tijekom života. Znanje koje su stekli tada ostaje isto, a to razdoblje može trajati 40-50 godina, dok se prometna situacija drastično mijenja”, kaže Sarajlić.

Uskoro će proći godina dana od tragedije u kojoj su živote izgubile dvije djevojke. Tada su i nadležni i građani glasno zahtijevali strože mjere. Do danas se situacija na cestama nije poboljšala, a nevini ljudi i dalje stradavaju zbog neodgovornosti pojedinaca.