Luksemburg, Nizozemska i Island nalaze se na prva tri mjesta po kvalitetu života u Europi, odnosno nivou blagostanja, dok je BiH tek na 29. mjestu liste koja obuhvata 37 analiziranih zemalja.

Pokazuju ovi podaci “Numbea”, najveće internet onlajn baze statističkih podataka,  u kojoj se, između ostalog mogu naći i usporedni troškovi življenja i druge statističke stavke, na osnovu kojih se određuje nivo blagostanja u nekoj zemlji.

Prema njihovim podacima za 2023. godinu, u top deset, pored već pomenete tri zemlje – nalaze se i Danska, Finska, Švicarska, Norveška, Austrija, Estonija te Njemačka.

Interesantno nekadašnji motor privrednog razvoja Europe i sinonim dobrog i bezbrižnog života našao se tek na desetom mjestu. Što se tiče zemalja u regionu, najbolje je rangirana Slovenija, koja se nalazi na 13. mjestu te Hrvatska (17).

Interesantno, po kvalitetu života, koji se računa tako što se uzima u obzir niz faktora, kao što su troškovi života, kupovna moć građana, stanje sigurnosti, nivo zdravstvene zaštite, klima i populacija – BiH se nalazi daleko iza pomenutih zemalja pa čak i iza država kao što su Bugarska i Rumunija.

Ako može biti neka utjeha BiH je, kada su u pitanju životni troškovi, ispred Portugalije, Grčke, ali i Rusije, Srbije i Sjeverne Makedonije, koja je zakucana na 35. mjestu. Inače po kvalitetu života – na zadnja dva mjesta nalaze Ukrajina i Albanija. 

Ako budu analizirani ovi podaci, može se vidjeti da se BiH na ovako niskom mjestu našla prije svega zbog visokih troškova života – nesrazmjernog odnosa prosječnih primanja, na jednoj strani, i potrošnje na drugoj. Kada bismo samo ovu stavku uzeli za poređenje, BiH bi bila gotovo na samom začelju, a iza nje bi ostale samo Rusija, Bjelorusija i Ukrajina. 

Iako su Albanija i Srbija iza BiH po kvalitetu života, po kupovnoj moći obje ove zemlje se nalaze ispred BiH, dok je Sjeverna Makedonija u egalu, plus-minus koji postotakt.

Kada je u pitanju odnos primanja i potrošnje, prema posljednjim podacima prosječna plaća u BiH je oko 1.300, a sindikalna potrošačka košarica dva puta veća – 2.590 maraka. Prema jednoj od analiza koje je “Glas Srpske” radio, da bi jedna četveročlana obitelj mogla normalno živjeti neophodna su minimalna mjesečna primanja, odnosno kućni proračun od bar 3.800 maraka. U prijevodu, oba roditelja bi trebalo da rade, ali i da budu zaposlena u financijskom sektoru, gdje se prosječna plaća kreće oko 1.800 maraka.

Iako je u posljednjih pet godina prosječna plaća u BiH porasla za 269 maraka, odnosno 25 posto, u isto vrijeme došlo je i do rasta cijena osnovnih životnih namirnica za 48 posto, što je ne samo pojelo ovu razliku u primanjima, već i u dobroj mjeri smanjilo kupovnu moć građana. Može se ovo vidjeti iz analize zvaničnih podataka, koje na mjesečnom nivou objavljuju zavodi za statistiku o prosječnoj neto plaći i cijenama osnovnih životnih namirnica u maloprodajnim objektima.

Daleko od EU
Ekonomista Zoran Pavlović kao poraznu činjenicu navodi to što je kupovna moć građana BiH gotovo na nivou trećine stanovništva europskih zemalja. Kada bi se pravilo poređenje cijena i BDP-a, ono, kako je istakao, pokazuje da je bruto društveni proizvod po stanovniku, izražen u standardu kupovne moći – oko 35 posto prosjeka Europske unije.

Smatra da bi ovi podaci bili još gori te da bi BiH na pomenutoj listi zemalja, rangiranih po kvalitetu života, bila još niže da nije inozemnih doznaka, koje su poput infuzije. Navodi da veliki broj obitelji ima nekog tko radi u inozemstvu. Novac koji oni šalju svojim najbližima mnogo je veći od službenih 3,7 milijardi maraka na godišnjem nivou. Kako je pojasnio, ovo omogućava da stvarna potrošnja bude veća nego što je po svim mjerilima moguća, a što samim tim znači i nešto veću kupovnu moć građana, koja je jedan od uvjeta za podizanje kvaliteta života. Da nije toga, smatra, BiH bi bila mnogo niže na ovoj listi, nego sada, možda i na samom dnu.

Da bi bio popravljen kvalitetu života ovdašnjih ljudi, Pavlović kaže da je neophodno sprovesti niz sistematskih, a ne ad-hok mjera te stvoriti mirno političko okruženje, koje bi privuklo inozemne investicije, a što bi onda vodilo otvaranju novih radnih mjesta, većim plaćama i na kraju – boljem životu.

“Nažalost gotovo ništa se ne radi kada je riječ o tim pitanjima. Odbijen je, odnosno nije usvojen ni prijedlog da budu smanjene stope PDV-a na neke životne namirnice. Ne želi se razmišljati ni o eventualnom smanjenju opterećenja na plaće, a koje trenutno iznosi 64 posto. Nemoguće je samo od trgovaca i proizvođača tražiti da se solidiziraju i pomognu, da bi kupovna moć bila veća”, poručio je Pavlović, dodajući da nas je sve dovelo do toga da veliki broj građana danas živi na granici bijede, piše Glas Srpske.

Sigurnost
Ono što je BiH sačuvalo da ne bude zakucana na samo dno ove liste jeste, ma kako to čudno zvučalo, indeks sigurnosti, koji je popravio prosjek u računici kvaliteta života. BiH se u ovom segmentu nalazi čak ispred Švedske, Irske, Belgije Francuske i Velike Britanije. Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, BiH je tu negdje u rangu sa Poljskom, Maltom i Sjevernom Makedonijom pa i Grčkom. 

 Luksemburg, Nizozemska i Island nalaze se na prva tri mjesta po kvalitetu života u Europi, odnosno nivou blagostanja, dok je BiH tek na 29. mjestu liste koja obuhvata 37 analiziranih zemalja.

Pokazuju ovi podaci “Numbea”, najveće internet onlajn baze statističkih podataka,  u kojoj se, između ostalog mogu naći i usporedni troškovi življenja i druge statističke stavke, na osnovu kojih se određuje nivo blagostanja u nekoj zemlji.

Prema njihovim podacima za 2023. godinu, u top deset, pored već pomenete tri zemlje – nalaze se i Danska, Finska, Švicarska, Norveška, Austrija, Estonija te Njemačka.

Interesantno nekadašnji motor privrednog razvoja Europe i sinonim dobrog i bezbrižnog života našao se tek na desetom mjestu. Što se tiče zemalja u regionu, najbolje je rangirana Slovenija, koja se nalazi na 13. mjestu te Hrvatska (17).

Interesantno, po kvalitetu života, koji se računa tako što se uzima u obzir niz faktora, kao što su troškovi života, kupovna moć građana, stanje sigurnosti, nivo zdravstvene zaštite, klima i populacija – BiH se nalazi daleko iza pomenutih zemalja pa čak i iza država kao što su Bugarska i Rumunija.

Ako može biti neka utjeha BiH je, kada su u pitanju životni troškovi, ispred Portugalije, Grčke, ali i Rusije, Srbije i Sjeverne Makedonije, koja je zakucana na 35. mjestu. Inače po kvalitetu života – na zadnja dva mjesta nalaze Ukrajina i Albanija. 

Ako budu analizirani ovi podaci, može se vidjeti da se BiH na ovako niskom mjestu našla prije svega zbog visokih troškova života – nesrazmjernog odnosa prosječnih primanja, na jednoj strani, i potrošnje na drugoj. Kada bismo samo ovu stavku uzeli za poređenje, BiH bi bila gotovo na samom začelju, a iza nje bi ostale samo Rusija, Bjelorusija i Ukrajina. 

Iako su Albanija i Srbija iza BiH po kvalitetu života, po kupovnoj moći obje ove zemlje se nalaze ispred BiH, dok je Sjeverna Makedonija u egalu, plus-minus koji postotakt.

Kada je u pitanju odnos primanja i potrošnje, prema posljednjim podacima prosječna plaća u BiH je oko 1.300, a sindikalna potrošačka košarica dva puta veća – 2.590 maraka. Prema jednoj od analiza koje je “Glas Srpske” radio, da bi jedna četveročlana obitelj mogla normalno živjeti neophodna su minimalna mjesečna primanja, odnosno kućni proračun od bar 3.800 maraka. U prijevodu, oba roditelja bi trebalo da rade, ali i da budu zaposlena u financijskom sektoru, gdje se prosječna plaća kreće oko 1.800 maraka.

Iako je u posljednjih pet godina prosječna plaća u BiH porasla za 269 maraka, odnosno 25 posto, u isto vrijeme došlo je i do rasta cijena osnovnih životnih namirnica za 48 posto, što je ne samo pojelo ovu razliku u primanjima, već i u dobroj mjeri smanjilo kupovnu moć građana. Može se ovo vidjeti iz analize zvaničnih podataka, koje na mjesečnom nivou objavljuju zavodi za statistiku o prosječnoj neto plaći i cijenama osnovnih životnih namirnica u maloprodajnim objektima.

Daleko od EU
Ekonomista Zoran Pavlović kao poraznu činjenicu navodi to što je kupovna moć građana BiH gotovo na nivou trećine stanovništva europskih zemalja. Kada bi se pravilo poređenje cijena i BDP-a, ono, kako je istakao, pokazuje da je bruto društveni proizvod po stanovniku, izražen u standardu kupovne moći – oko 35 posto prosjeka Europske unije.

Smatra da bi ovi podaci bili još gori te da bi BiH na pomenutoj listi zemalja, rangiranih po kvalitetu života, bila još niže da nije inozemnih doznaka, koje su poput infuzije. Navodi da veliki broj obitelji ima nekog tko radi u inozemstvu. Novac koji oni šalju svojim najbližima mnogo je veći od službenih 3,7 milijardi maraka na godišnjem nivou. Kako je pojasnio, ovo omogućava da stvarna potrošnja bude veća nego što je po svim mjerilima moguća, a što samim tim znači i nešto veću kupovnu moć građana, koja je jedan od uvjeta za podizanje kvaliteta života. Da nije toga, smatra, BiH bi bila mnogo niže na ovoj listi, nego sada, možda i na samom dnu.

Da bi bio popravljen kvalitetu života ovdašnjih ljudi, Pavlović kaže da je neophodno sprovesti niz sistematskih, a ne ad-hok mjera te stvoriti mirno političko okruženje, koje bi privuklo inozemne investicije, a što bi onda vodilo otvaranju novih radnih mjesta, većim plaćama i na kraju – boljem životu.

“Nažalost gotovo ništa se ne radi kada je riječ o tim pitanjima. Odbijen je, odnosno nije usvojen ni prijedlog da budu smanjene stope PDV-a na neke životne namirnice. Ne želi se razmišljati ni o eventualnom smanjenju opterećenja na plaće, a koje trenutno iznosi 64 posto. Nemoguće je samo od trgovaca i proizvođača tražiti da se solidiziraju i pomognu, da bi kupovna moć bila veća”, poručio je Pavlović, dodajući da nas je sve dovelo do toga da veliki broj građana danas živi na granici bijede, piše Glas Srpske.

Sigurnost
Ono što je BiH sačuvalo da ne bude zakucana na samo dno ove liste jeste, ma kako to čudno zvučalo, indeks sigurnosti, koji je popravio prosjek u računici kvaliteta života. BiH se u ovom segmentu nalazi čak ispred Švedske, Irske, Belgije Francuske i Velike Britanije. Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, BiH je tu negdje u rangu sa Poljskom, Maltom i Sjevernom Makedonijom pa i Grčkom.