Nisu potresi ti koji ubijaju ljude nego građevine – istakla je u razgovoru za Fenu profesorica sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Naida Ademović nakon što je rano jutros snažan potres zatresao Bosnu i Hercegovinu, a čiji je epicentar registriran na granici s Crnom Gorom.
Potresi jesu nagli i nepredvidivi, ali postoje mjere koje se mogu poduzeti da bi se spriječile ili umanjile materijalne štete i što je najvažnije, sačuvali ljudski životi. Prva stvar koju trebamo napraviti, kako je rekla Ademović, odnosi se na analizu postojećih objekata da bi se utvrdilo njihovo stanje, odnosno stupanj njihove osjetljivosti na djelovanje potresa. Druga stvar, također veoma bitna, kako je dodala, tiče se edukacije stanovništva o tome što trebaju da urade kada se desi potres. Najvažnije je nestvaranje panike, mada je razumljivo da se čovjek u takvim situacijama uplaši. Ademović je napomenula da treba pokušati, koliko je to moguće, ostati sabran.
– Kada identificiramo objekte veće osjetljivosti točno ćemo znati prioritete da bi se moglo odrediti da se vrši njihovo odgovarajuće ojačanje. Od Vlade ŽS sam 2021. godine dobila projekt vezano za Ministarstvo visokog obrazovanja, nauku i mlade i tada je napravljena karta oštetljivosti za 700 objekata koji se nalaze u općinama Centar i Stari Grad. Dakle, mi sada za tih 700 objekata znamo koji je stupanj oštećenja prilikom potresa različitog intenziteta – navela je Ademović.
Pojasnila je da se tu radi o intenzitetu jer je tako definirana empirijska metoda, te da na osnovu toga od tih 700, mogu identificirati objekte koje bi trebalo ojačati.
– Izabrali smo određeni broj objekata i tu radimo detaljno analizu, a za takve proračune treba dosta vremena. Nekada proračun traje više od mjesec dana na računaru dok ne dobijemo odgovarajući output. Trenutno se radi jedan od tih objekata i nadamo se da će uskoro imati i objaviti rezultate kako bi ljudi znali taj tipski objekt, kako se može oštetiti i gdje bi bio razvoj pukotina uslijed djelovanja potresa – navela je Ademović.
Utvrđivanje rizika od potresa, kako je dodala, zavisi od nekoliko faktora. Među njima su hazard, odnosno jačina potresa na što se ne može uticati, zatim gustina naseljenosti, te vrsta objekata (kada su izgrađeni, od kojeg materijala, koji su visine itd.). Takve karakteristike su jako bitne i na osnovu toga su, kako je rekla Ademović, dobili cijelu kartu BiH rizika od djelovanja potresa, utvrdili zone koji imaju najveći rizik i ta područja sada treba ispitati.
– Karte hazarda se vrši na tlo A, odnosno na čvrstu stijenu, a da bismo dobili i utjecaj karakteristika tla, rade se dodatna istraživanja i time se bave geolozi i seizmolozi i oni bi trebali unutar datih karata da i to uzmu u obzir. Međutim, izrada tih karata je jako skupa. Ono što nedostaje Bosni i Hercegovini jesu akcelogrami, uređaji za praćenje potresa. Mi imamo veoma mali broj odgovarajućih stanica i uvijek se nekako vežemo za podatke koje dobijemo iz zemalja regiona, a mi trebamo biti pokriveni odgovarajućim stanicama. Na tome stalno potenciramo, ali za to su potrebna velika financijska sredstva – dodala je Ademović.
Što se tiče gradnje novih objekata, kako je navela, oni se rade po europskim standardima odnosno po Eurokodu 8 koji se najjednostavnije rečeno tiče seizmike. Ukoliko su projektirani na taj način objekti su sigurno projektirani kao dobre konstrukcije.
– Treba naglasiti da je jedno projektiranje, a drugo što je izvedeno na terenu. Najbitnije je da nadzor nad gradnjom bude stalan, a ne povremen, dakle da se stalno kontrolira je li ono što je projektirano stvarno izgrađeno na konstrukciji – navela je Ademović.
Naglasila je da pravilno projektiranje i primjena odgovarajućih standarda u izgradnji predstavljaju osnovu za izgradnju objekata koji će pokazati adekvatno ponašanje pri djelovanju potresa.
