Trend rasta ukupnih kreditnih zaduženja u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Dok jedan broj građana tone u dugove, drugi na svojim računima čuvaju milijarde. Ukupni krediti na kraju prošle godine iznosili su 23 i po milijarde KM, dok su istovremeno depoziti dostigli čak 31 milijardu maraka.
U 2023. godini građani i gospodarstvo zadužili su se kod komercijalnih banaka za novih gotovo 1,5 milijardu KM. Najviše su se zaduživali građani i to uzimajući nenamjenske potrošačke kredite.
Registriran godišnji rast kredita
„Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 813,4 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 612 milijuna, nefinancijskih javnih poduzeća za 9,6 milijuna i kod ostalih domaćih sektora za 58 milijuna KM“, potvrdili su iz Centralne banke BiH.
Ekonomisti su suglasni. Rast plasmana potrošakih kredita generiše više čimbenika, ali jedan od glavnih je inflacija, zbog koje građani svoju nelikvidnost rješavaju zaduživanjem kod banaka. Ono što također nije dobro jeste što u ukupnoj strukturi kredita dominiraju upravo potrošački krediti građana.
Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT” ističe kako „sve manja potrošačka moć jednog velikog dijela stanovništva koje je prinuđeno da sve deficite, odnosno sve nedostatke financijskih sredstava nadoknađuje kroz te potrošačke kredite za koje treba reći da su najnepovoljniji vid zaduženja, odnosno najskuplji. Međutim za veliki broj građana ne postoji alternativa“.
Isto tako „može biti zabrinjavajuće to da kredite za gospodarske aktivnosti zamjenjuju potrošački krediti građana. Banke nastoje plasirati sredstva. To je njihov posao. Ali to nije dobro za ekonomski rast i razvoj zemlje“, dodaje dekan Ekonomskog fakulteta u Banja Luci.
Sve veće zaduživanje građana nije samo naš fenomen. Ono je trend i u mnogo bogatijim državama. Sociolozi za ovu pojavu imaju termin Mekdonaldizacija.
Mnogo više se troši na nepotrebne stvari
„Čovjek i danas kao biće jednostavno je sklono izazovu. Sve ono što vidi smatra da mu je neophodno. Tako naravno nije bilo prije nekoliko desetljeća. Mnogo manje se trošio novac na ajmo reći nepotrebne stvari, dok danas u 21. stoljeću u doba potrošačkog društva danas se često koristi pojam Mekdonaldizacija. Mi danas kao pojedinci teško možemo odoliti tome“, ističe sociolog Vedran Francuz.
Da bi preživjeli mjesec dana i popunili rupe, većina građana se služi financijskim akrobacijama, zadužuju se u bankama i mikrokreditnim organizacijama. Na kraju moraju, uz tekuće troškove, otplaćivati i rate, te tako ulaze u začarani krug.
