Vlada je na današnjoj sjednici usvojila osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama kojima će nove, uvećane plaće, biti isplaćene u travnju za ožujak. “Uredbe koje donosimo se odnose na najveće povećanje plaća u državnim i javnim službama ikada i to je navažnija tema današnje sjednice”, rekao je na početku premijer Andrej Plenković..

Riječ je, podsjetimo, o uredbama čiji bi učinak na plaćama trebali osjetiti zaposlenici državnih i javnih službi, njih više od 240.000. Vlada je za ovaj novi paket koeficijenata predvidjela 880 milijuna eura. Premijer Andrej Plenković rekao je da je osnovni cilj da zaposleni u tim službama dobiju jednaku plaću za jednak rad neovisno o tome u kojem resoru ili službi je netko zaposlen.
Reformom je obuhvaćeno 244.000 zaposlenih kojima će radna mjesta sada biti kategorizirana na jednostavniji način, a koeficijenti im se znatno povećavaju, odnosno povećavaju se plaće.

“Povećavamo plaće unatoč krizama”

Premijer je predstavio osnovne koeficijente zaposlenih u državnoj službi, Hrvatskoj vojsci i javnim službama. Rekao je da je politika vlade povećanje plaća unatoč krizama. “Krizni kontekst bez presedana kojim smo bili suočeni vrijedan je podsjećanja, vrijedan je podsjećanja”, kazao je.

Logika je bila da oni koji imaju manje plaće imaju veći rast, ali plaće rastu svima, naglasio je premijer. Premijer je, među ostalim, rekao da su drastično povećane plaće deficitarnim zanimanjima, poput informatičara.

Koliko će kome rasti plaće?
Primjerice, u državnoj službi će zaposlenima sa srednjom stručnom spremom prosječna plaća za ožujak ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, narasti za 47 posto, odnosno s tadašnji 791 euro na 1.161 neto, a najmanja sa 553 na 795 eura neto. Kod više stručne spreme rast prosječne plaće je od 48 posto, a kod visoke stručne spreme rast iznosi 28 posto.

U javnim službama plaća će rasti u prosjeku za oko 13,5 posto te će primjerice, za učitelje ona biti za 490 eura bruto viša, učitelju mentoru povećanje će biti 474 eura bruto, a višem asistentu 574 eura bruto.

Sada je neto-plaća od 1000 € najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo i objektivno vrednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća, Vijeće koje se sastalo i jučer kako bi raspravilo akte koje ćemo danas usvojiti, rekao je Plenković.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama kojima će nove, uvećane plaće, biti isplaćene u travnju za ožujak. “Uredbe koje donosimo se odnose na najveće povećanje plaća u državnim i javnim službama ikada i to je navažnija tema današnje sjednice”, rekao je na početku premijer Andrej Plenković..

Riječ je, podsjetimo, o uredbama čiji bi učinak na plaćama trebali osjetiti zaposlenici državnih i javnih službi, njih više od 240.000. Vlada je za ovaj novi paket koeficijenata predvidjela 880 milijuna eura. Premijer Andrej Plenković rekao je da je osnovni cilj da zaposleni u tim službama dobiju jednaku plaću za jednak rad neovisno o tome u kojem resoru ili službi je netko zaposlen.
Reformom je obuhvaćeno 244.000 zaposlenih kojima će radna mjesta sada biti kategorizirana na jednostavniji način, a koeficijenti im se znatno povećavaju, odnosno povećavaju se plaće.

“Povećavamo plaće unatoč krizama”

Premijer je predstavio osnovne koeficijente zaposlenih u državnoj službi, Hrvatskoj vojsci i javnim službama. Rekao je da je politika vlade povećanje plaća unatoč krizama. “Krizni kontekst bez presedana kojim smo bili suočeni vrijedan je podsjećanja, vrijedan je podsjećanja”, kazao je.

Logika je bila da oni koji imaju manje plaće imaju veći rast, ali plaće rastu svima, naglasio je premijer. Premijer je, među ostalim, rekao da su drastično povećane plaće deficitarnim zanimanjima, poput informatičara.

Koliko će kome rasti plaće?
Primjerice, u državnoj službi će zaposlenima sa srednjom stručnom spremom prosječna plaća za ožujak ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, narasti za 47 posto, odnosno s tadašnji 791 euro na 1.161 neto, a najmanja sa 553 na 795 eura neto. Kod više stručne spreme rast prosječne plaće je od 48 posto, a kod visoke stručne spreme rast iznosi 28 posto.

U javnim službama plaća će rasti u prosjeku za oko 13,5 posto te će primjerice, za učitelje ona biti za 490 eura bruto viša, učitelju mentoru povećanje će biti 474 eura bruto, a višem asistentu 574 eura bruto.

Sada je neto-plaća od 1000 € najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo i objektivno vrednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća, Vijeće koje se sastalo i jučer kako bi raspravilo akte koje ćemo danas usvojiti, rekao je Plenković.