Ples je dobar i za tijelo i za gard. Nije to samo zabava i rekreacija, već ima i brojne koristi za fizičko i mentalno zdravlje. Plesanje može poboljšati kondiciju, koordinaciju, fleksibilnost – istaknuo je član Hrvatskog sabora kulture i profesionalni instruktor plesa Nebojša Kovačević.

Kako je pojasnio Kovačević, terapeutski ples je namijenjen za srednjovječne generacije pa, možda i starije koji imaju neki fizički problem, bilo orijentacije u prostoru ili problem s kralježnicom ili su jednostavno prespori i nestabilni. Tehnički se ide sporije ali kasnije kad vidim da su se ‘okuražili’, za mjesec i pol dana krene se aktivnije i tehnički s plesom.

Nastava društvenih plesova namijenjena je pak za mlađu populaciju te je i izvedba plesa i tehnike brža.

Kaže kako je trebao početi s terapeutskim plesom još prije 30 godina.

– Kad sam stavljao nedavno plakat s najavom plesa naišla je jedna starija gospođa i rekla mi da sam s tim trebao početi prije 30-ak godina. Pitam je zašto, a ona kaže, ‘pa svi smo ti u rasulu bili nakon rata’ – prepričava Kovačević, te dodaje kako prema nama nije blaža bila ni korona te se, veli, nada da nije još zakasnio.

Ples je univerzalni jezik koji se izražava, kaže, tijelom i pokretima uz glazbu.

Postoji nebrojeno mnogo stilova plesa, od tradicionalnih folklornih plesova do suvremenih plesnih disciplina. Neki od najpoznatijih plesnih stilova uključuju balet, hip-hop, jazz, latino plesove poput salse i bachate, standardne i latinsko-američke društvene plesove poput valcera, tanga i foxtrota, kao i mnoge druge.

Do 1969. godine u dosta plesova, naročito klasičnih imali smo petne okrete ali 70.-ih je to izbačeno pa su plesači dobili slobodu izražavanja jer prije nisi smio novo nešto radit ili smislit kakav pokret – kaže Kovačević te dodaje kako je sukladno vremenu i zahtjevima novih generacija osnovao novi ples i nazvao ga ”tango noeva”.

Također ističe kako mu dosta kandidata dođe radi druženja, ili da jednostavno upoznaju nekog jer, kako kaže, osim svadbi takvog tipa plesnjaka mi nemamo.

– Nažalost, kad momci iz benda zasviraju neki ples, primjerice valcer, na binu izađe jedan ili dva stara para koji znaju plesat, a ostali sjede. Tako sve dok oni opet ne zasviraju narodnu muzika ili kolo, kada svi skoču na noge i u jednom ritmu s rukama ‘uvis’ –  priča ovaj instruktor vidno razočaran tom današnjom kulturom.

Stoga on svim zaintersiranima poručuje da ponesu dobru volju i udobne cipele s petom i pridruže mu se na plesu.

Inače,  u Mostaru je počeo tečaj plesa kojeg vodi Kovačević i održava se u dvije grupe utorkom i četvrtkom i to: specijalni program terapeutskog plesa od 19.30 do 20.30 sati te kao nastava društvenih plesova od 20.30 do 22.00 sata.

Ples je dobar i za tijelo i za gard. Nije to samo zabava i rekreacija, već ima i brojne koristi za fizičko i mentalno zdravlje. Plesanje može poboljšati kondiciju, koordinaciju, fleksibilnost – istaknuo je član Hrvatskog sabora kulture i profesionalni instruktor plesa Nebojša Kovačević.

Kako je pojasnio Kovačević, terapeutski ples je namijenjen za srednjovječne generacije pa, možda i starije koji imaju neki fizički problem, bilo orijentacije u prostoru ili problem s kralježnicom ili su jednostavno prespori i nestabilni. Tehnički se ide sporije ali kasnije kad vidim da su se ‘okuražili’, za mjesec i pol dana krene se aktivnije i tehnički s plesom.

Nastava društvenih plesova namijenjena je pak za mlađu populaciju te je i izvedba plesa i tehnike brža.

Kaže kako je trebao početi s terapeutskim plesom još prije 30 godina.

– Kad sam stavljao nedavno plakat s najavom plesa naišla je jedna starija gospođa i rekla mi da sam s tim trebao početi prije 30-ak godina. Pitam je zašto, a ona kaže, ‘pa svi smo ti u rasulu bili nakon rata’ – prepričava Kovačević, te dodaje kako prema nama nije blaža bila ni korona te se, veli, nada da nije još zakasnio.

Ples je univerzalni jezik koji se izražava, kaže, tijelom i pokretima uz glazbu.

Postoji nebrojeno mnogo stilova plesa, od tradicionalnih folklornih plesova do suvremenih plesnih disciplina. Neki od najpoznatijih plesnih stilova uključuju balet, hip-hop, jazz, latino plesove poput salse i bachate, standardne i latinsko-američke društvene plesove poput valcera, tanga i foxtrota, kao i mnoge druge.

Do 1969. godine u dosta plesova, naročito klasičnih imali smo petne okrete ali 70.-ih je to izbačeno pa su plesači dobili slobodu izražavanja jer prije nisi smio novo nešto radit ili smislit kakav pokret – kaže Kovačević te dodaje kako je sukladno vremenu i zahtjevima novih generacija osnovao novi ples i nazvao ga ”tango noeva”.

Također ističe kako mu dosta kandidata dođe radi druženja, ili da jednostavno upoznaju nekog jer, kako kaže, osim svadbi takvog tipa plesnjaka mi nemamo.

– Nažalost, kad momci iz benda zasviraju neki ples, primjerice valcer, na binu izađe jedan ili dva stara para koji znaju plesat, a ostali sjede. Tako sve dok oni opet ne zasviraju narodnu muzika ili kolo, kada svi skoču na noge i u jednom ritmu s rukama ‘uvis’ –  priča ovaj instruktor vidno razočaran tom današnjom kulturom.

Stoga on svim zaintersiranima poručuje da ponesu dobru volju i udobne cipele s petom i pridruže mu se na plesu.

Inače,  u Mostaru je počeo tečaj plesa kojeg vodi Kovačević i održava se u dvije grupe utorkom i četvrtkom i to: specijalni program terapeutskog plesa od 19.30 do 20.30 sati te kao nastava društvenih plesova od 20.30 do 22.00 sata.