Hibridni rat na relaciji Sarajevo-Banjaluka. Vojne parade. Prijetnje odcjepljenjem. Najave uhićenje. Preleti američkih borbenih zrakoplova.
Piše: Miroslav Vasilj
U sjeni svih tih događaja u Mostaru je u utorak održan sastanak predstavnika HDZ-a i Trojke o izbornom zakonu. Na sastanku ništa novo. Razgovarat će se i dalje.
U međuvremenu je Christian Schmidt kao i pred neumske pregovore dao poguranac bošnjačkoj strani najavivši da će ukoliko ne dođe do dogovora oko izbornog zakona nametnuti tehničke izmjene. Dakle izmjene koje su važne i koje se tiču sprječavanja krađe glasova.
No istodobno nije najavio da će nametnuti dio izbornog zakona koji se odnosi na onemogućavanje prijevare, uzurpacije i otimačine hrvatskih pozicija u Domu naroda i danas krnjem Predsjedništvu BiH. Je li time Schmidt popustio nacional-unitarističkoj politici? Je li podlegao pritiscima ulice? Želi li se opet dodvoravati političkom Sarajevu?
Na trenutak se činilo da je to veliko olakšanje za Trojku koja lagodno može odugovlačiti dogovor. No gledajući geopolitičku situaciju na Balkanu začuđuje takvo Schmidtovo ponašanje. Ako Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto ne vide dalje od Kozije ćuprije u Sarajevu je li moguće da je i Schmidta uhvatio taj sindrom? Čudi zato što je jasno da su Republika Srpska i Milorad Dodik pod sferom Putinove Rusije.
Od agresije na Ukrajinu nije tajna da SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i veći dio zemalja Europske unije predvođenih Francuskom i Italijom žele stabilnu Federaciju koju vide kao svoju sferu utjecaja.
Ako pak žele stabilnog partnera u Federaciji jasno im je da treba smiriti kontaminirane političke odnose na relaciji Sarajevo-Mostar. Jasno im je da treba početi rješavati hrvatsko pitanje. A najbolji početak za to je donošenje suštinskih izmjena izbornog zakona koje će onemogućiti daljnju otimačinu hrvatskih pozicija u Domu naroda i Predsjedništvu. I upravo je zato u utorak 9. siječnja iz Bruxellesa stigao hladan tuš za Schmidta.
Upozorenje iz EU
Iz samoga srca Europske unije stiglo je nikad jasnije upozorenje Schmidtu u kojem između ostalog stoji – „EU podsjeća da se izvršne ovlasti visokog predstavnika trebaju koristiti samo kao posljednja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji“. I upravo je to na tragu francusko-talijanskog principijelnog stava da zemlja koja želi biti kandidatkinja za ulazak u EU ne može sebi dopustiti da joj stranac nameće zakone. Ne bi bilo čudno da je taj stav usuglašen i sa samim Washingtonom.
Ako Schmidt ispuni svoje obećanje o nametanju krnje reforme izbornog zakona bez suštinskih promjena koje bi onemogućile uzurpaciju hrvatskih pozicija znači li to da se odmiče od američko-britansko-francusko-talijanskog utjecaja? Vraća li se matici Njemačkoj pa i Nizozemskoj koje žele pretvaranje Federacije u jednonacionalni bošnjački entitet što bi dovelo do potpune eskalacije krize u BiH? Nije tajna da su do sada na Schmidta ponajviše utjecaja imali Amerikanci. S druge strane iako Nijemac upravo je Berlin bio izrazito nezadovoljan Schmidtovim djelovanjem. Ukoliko ne dođe do hrvatsko-bošnjačkog dogovora bit će zanimljivo vidjeti hoće li se Schmidt oglušiti na oštro upozorenje iz Bruxellesa.
