Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Naime, kako piše u podacima, uvoz je tijekom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.
Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.
Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švajcarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM. S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.U Austriju je izvezeno za 1,7 milijardi KM, Sloveniju za 1,46 milijardi…
U BiH je u tijekom 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.
Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, sterojeva, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.
Najviše smo u stranne zemlje plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.
Dalje smo izvezli električne strojeve te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.
– Deficit od 12,9 milijardi KM je za 500 milijuna KM niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Europskoj uniji opada, da je ekonomija Europske unije imala mršav rast, da se provode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se odraz na naš vanjskotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da će te, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se odraziti na veći ekonomski rast od 0,89 KM, objašnjava Stevanović.
Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituirati uvoz.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.
“Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost umjetno stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se izravno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima – zaključio je.
