Iako je pravni okvir u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na pranje novca na snazi, njegova primjena je i dalje neadekvatna jer institucije generalno ne primjenjuju zakone protiv pranja novca.

To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala u svom izvještaju u kojem je BiH pozicionirala na nezahvalnoj, osmoj poziciji u Europi po indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu.

U njihovom izvještaju, podsjetimo, iznesene su brojne kritike na rad nadležnih institucija u BiH po pitanju borbe protiv kriminala, a to se, između ostalog, odnosi i na pranje novca. Naglašeno je da se financijske istrage ne pokreću sustavno u slučajevima korupcije.

“Sposobnost zemlje da efikasno razbije organizirane kriminalne grupe je otežana nedostatkom harmonizacije između zakonodavstva koje se odnosi na organizirani kriminal, kao i nedostatkom ažurnog pravnog okvira o određenim tržištima organiziranog kriminala, kao što su, između ostalog, trgovina drogom, pranje novca i cyber kriminal”, navodi se u izvještaju.

Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije i kleptokracije  BiH, kaže da je dovoljno da pogledamo tko su nam ministri u Vijeću ministara BiH.

On poručuje kako smo već trebali usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

“Na moje pitanje u parlamentu ‘Šta se događa s tim zakonom i zašto nije na dnevnom redu’, nitko nije reagirao. A taj zakon je jako bitan, da bismo bar donekle u očima europskih službenika izgledali da se bar nešto radi po pitanju korupcije”, naveo je Grković.

Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala za BiH, ističe da, prema procjenama bh. relevantnih vlasti, uobičajena predikatna krivična djela za pranje novca uključuju korupciju, trgovinu drogom, trgovinu ljudima, krijumčarenje oružja, krijumčarenje akcizne robe, prevaru, imovinski kriminal i utaju poreza. 

Prema njezinim riječima, potrebno je zalaganje za neophodne izmjene Krivičnog zakona BiH i Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u cilju usklađivanja s međunarodnim standardima. 

Ističe da dodatno moramo naglašavati značaj i promovirati efikasnu suradnju između državnih i entitetskih aktera s civilnim društvom, radi zajedničkog rješavanja pitanja pranja novca. 

U izvještaju o radu SIPA za prošlu godinu navedeno je da je istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da su kroz financijski sustav BiH u legalne novčane tijekove ubačene 35.191.144 KM nelegalno stečenog novca.

“Pričinjena šteta od prijavljenih krivičnih djela ukupno je iznosila 14.004.088 KM, a stečena imovinska korist iznosila je 14.341.668 KM”, naveli su iz SIPA.

Iako je pravni okvir u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na pranje novca na snazi, njegova primjena je i dalje neadekvatna jer institucije generalno ne primjenjuju zakone protiv pranja novca.

To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala u svom izvještaju u kojem je BiH pozicionirala na nezahvalnoj, osmoj poziciji u Europi po indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu.

U njihovom izvještaju, podsjetimo, iznesene su brojne kritike na rad nadležnih institucija u BiH po pitanju borbe protiv kriminala, a to se, između ostalog, odnosi i na pranje novca. Naglašeno je da se financijske istrage ne pokreću sustavno u slučajevima korupcije.

“Sposobnost zemlje da efikasno razbije organizirane kriminalne grupe je otežana nedostatkom harmonizacije između zakonodavstva koje se odnosi na organizirani kriminal, kao i nedostatkom ažurnog pravnog okvira o određenim tržištima organiziranog kriminala, kao što su, između ostalog, trgovina drogom, pranje novca i cyber kriminal”, navodi se u izvještaju.

Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije i kleptokracije  BiH, kaže da je dovoljno da pogledamo tko su nam ministri u Vijeću ministara BiH.

On poručuje kako smo već trebali usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

“Na moje pitanje u parlamentu ‘Šta se događa s tim zakonom i zašto nije na dnevnom redu’, nitko nije reagirao. A taj zakon je jako bitan, da bismo bar donekle u očima europskih službenika izgledali da se bar nešto radi po pitanju korupcije”, naveo je Grković.

Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala za BiH, ističe da, prema procjenama bh. relevantnih vlasti, uobičajena predikatna krivična djela za pranje novca uključuju korupciju, trgovinu drogom, trgovinu ljudima, krijumčarenje oružja, krijumčarenje akcizne robe, prevaru, imovinski kriminal i utaju poreza. 

Prema njezinim riječima, potrebno je zalaganje za neophodne izmjene Krivičnog zakona BiH i Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u cilju usklađivanja s međunarodnim standardima. 

Ističe da dodatno moramo naglašavati značaj i promovirati efikasnu suradnju između državnih i entitetskih aktera s civilnim društvom, radi zajedničkog rješavanja pitanja pranja novca. 

U izvještaju o radu SIPA za prošlu godinu navedeno je da je istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da su kroz financijski sustav BiH u legalne novčane tijekove ubačene 35.191.144 KM nelegalno stečenog novca.

“Pričinjena šteta od prijavljenih krivičnih djela ukupno je iznosila 14.004.088 KM, a stečena imovinska korist iznosila je 14.341.668 KM”, naveli su iz SIPA.