Strani državljani od početka godine podnijeli su 161.187 zahtjeva za povrat poreza, što, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, predstavlja povećanje broja zahtjeva za 17.245
Za kupovinu u Bosni i Hercegovini, bez obzira na gužve na granicama, i dalje se odlučuju susjedi iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO BiH), građani navedenih zemalja našli su se na listi onih koji su najviše kupovali u BiH, a najčešće se radilo o robi široke potrošnje.
Tako su strani državljani od početka godine podnijeli 161.187 zahtjeva za povrat poreza, što, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, predstavlja povećanje broja zahtjeva za 17.245, pokazuju podaci UNO BiH.
Vrijednost podnesenih zahtjeva sa PDV-om tijekom prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 48,8 milijuna KM, dok je iznos PDV-a bio nešto veći od sedam milijuna KM, pišu Nezavisne novine.
“Tijekom istog perioda prošle godine podnesena su 143.942 zahtjeva za povrat poreza. Ukupna vrijednost podnesenih zahtjeva sa PDV-om iznosila je 42,7 milijuna, dok je iznos PDV-a bio 6,2 milijuna”, rekli su u UNO BiH.
Najviše zahtjeva, njih 21.081, podneseno je na graničnom prelazu u Orašju, čija je vrijednost sa PDV-om bila 6,7 milijuna KM, dok je sam iznos PDV-a bio nešto manji od milijun KM.
Iz ove institucije su napomenuli kako se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, kao što su petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin bezolovni, motorni benzin, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana.
“Strani državljani koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a su fizičke osonbe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini. Te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine”, rekli su u UNO BiH.
Nedeljka Ilijić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Oaza” iz Trebinja, rekla je za Nezavisne da se građanima susjednih zemalja isplati kupovati u BiH, te da se često tijekom tjedna u Trebinju mogu vidjeti automobili s registarskim oznakama Dubrovnika, Herceg Novog, Kotora ili Podgorice.
“Ovdje im je jeftinije, a za povrat PDV-a četvoročlana obitelj može i ručati. Što je kod nas dvije KM, kod njih je dva eura i to je razlog kupovine. Vikendom naprave izlet i spoje ugodno s korisnim”, rekla je Ilijić.
S druge strane, ekonomist Siniša Pepić smatra da mogućnost povrata PDV-a koriste i državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo, prije svega Hrvatske i Srbije, te da je upravo zbog toga došlo i do povećanja broja zahtjeva.
“Nije isključeno da je do povećanja došlo usljed poremećaja cijena na tržištu, gdje su mnogi primorani koristiti mogućnost prijavljivanja za povrat PDV-a na osnovu tog drugog državljanstva koje imaju. To je klasična porezna evazija, klasično izbjegavanje poreza, što je na štetu države. Država bi trebala povesti računa, u smislu da se revidira imaju li ti ljudi koji su izvršili povrat PDV-a na osnovu stranog državljanstva državljanstvo BiH”, istaknuo je Pepić.
