Njemačka će radnicima sa Zapadnog Balkana uskoro ponuditi nekoliko mogućnosti za lakši ulazak u zemlju i zapošljavanje, uključujući i osobe koje nemaju osiguran posao, ali ga imaju potencijal. Predviđeno je i uvođenje tzv. chance cards, bodovnog sustava koji uzima u obzir obrazovanje, poznavanje jezika, iskustvo, povezanost s Njemačkom i dob, piše Glas srpske.
Nakon što je postignut dogovor unutar vladajuće, takozvane semaforske koalicije, očekuje se da će njemačke vlasti ovog tjedna usvojiti liberalniji zakon o kvalificiranom useljavanju, za koji kažu da bi im “iskusni radnici”, posebno izvan EU-a, trebali pomoći pri useljavanju u tu zemlju i zaposliti se. Njemačka se nada da će se na taj način barem djelomično izboriti s velikim nedostatkom, posebice kvalificirane radne snage. Prema podacima Ministarstva rada ove zemlje, broj otvorenih radnih mjesta prošle godine bio je rekordan – blizu dva milijuna. Unatoč krizi i sve većoj recesiji, njemačko tržište rada vapi za radnom snagom, a gospodarstvo za ljudima koji će mu omogućiti da uz sve starije stanovništvo ostane ekonomski i demografski održivo.
Prema nacrtu ovog zakona, Njemačka planira godišnje zaposliti čak 60.000 radnika s područja bivše Jugoslavije. Prema nekim analitičarima, posrnula europska lokomotiva ponovno je odlučila dobro zagrabiti pouzdani zapadnobalkanski bazen.
Ubuduće će se u Njemačku moći doći na tri načina. Prvi – priznavanje kvalifikacija i diploma, kao što je do sada bilo moguće. Drugo – priznavanje dopusnica za stručnjake s radnim iskustvom, kao i za osobe s potencijalom, ali bez potpisanog ugovora o radu. I treće – ljudi sa fakultetskim diplomama ubuduće će moći putovati u Njemačku bez znanja jezika i bez provjere ima li već kandidata iz Njemačke ili EU za posao koji ih zanima. Osim toga, nacrt zakona dopušta i promjenu zanimanja, pa će imigranti moći obavljati bilo koji profesionalni posao. Primjerice, automehaničar će moći pronaći posao logističara. Osim toga, predviđeno je manje prepreka u priznavanju kvalifikacija i diploma. Do sada je taj proces trajao jako dugo. Prema novim pravilima, ljudi više neće morati podnijeti zahtjev za priznavanje svojih diploma u Njemačkoj ako imaju najmanje dvije godine radnog iskustva i ako je njihova kvalifikacija priznata u zemlji iz koje dolaze. To se pravilo, međutim, odnosi samo na profesionalnu radnu snagu koja ima dohodak iznad određene granice. No, za one koji su ispod te granice vrijedi i novo pravilo: oni će u procesu priznavanja kvalifikacija imati partnerski odnos s poslodavcem. Moći će doći i početi raditi dok je provjera njihovih dokaza o kvalifikacijama u postupku.
Gastarbajteri
Prema posljednjim službenim podacima, u Njemačkoj trenutno živi i radi oko dva milijuna ljudi s područja bivše Jugoslavije. Na prvom mjestu su Hrvati (420.000). Iz Srbije i Crne Gore u ovoj zemlji živi oko 330.000 ljudi, iz Bosne i Hercegovine 210.000, a iz Sjeverne Makedonije oko 120.000.
Planirano je uvođenje tzv. šanse karte koja se temelji na sustavu bodovanja. Ljudi mogu doći u Njemačku na godinu dana tražiti posao. Kriteriji za dobivanje te kartice bit će poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, dob, radno iskustvo, povezanost s Njemačkom te potencijal partnerice i partnera koji emigrira s vlasnikom kartice. Osim toga, osobe s ovom iskaznicom moći će raditi 20 sati tjedno izvan struke dok traže posao u struci. I dopušten je probni rad.
Njemačka savezna agencija za rad utvrdila je postojanje brojnih “uskih grla” u njemačkom gospodarstvu, odnosno manjka radne snage. To su prije svega zanimanja iz zdravstva i medicinske struke, a nedostaju i obrtnici. Uska grla postoje iu djelatnosti prodaje, posebice u trgovini hranom, kao iu gastronomiji, a traženi su i profesionalni vozači. Uočen je i veliki manjak stručnjaka, a velika je potražnja za liječnicima, farmaceutima, arhitektima i građevinskim inženjerima. Također tražimo inženjere strojarstva i stručnjake za obnovljive izvore energije.
Bit će to, ističu ekonomisti, još jedan veliki izazov za domaće ljude, a najvjerojatnije i uvod u novi i veći odljev pameti i mišića iz zemalja s ovih naših prostora, posebice ako se uzme u obzir pojednostavljena procedura i financijski aspekt – usporedite prosječne plaće u Njemačkoj s onima u regiji. U Crnoj Gori prosječna plaća je nešto više od 700 eura, u Srbiji oko 650, u BiH nešto više od 600 eura, au Sjevernoj Makedoniji nešto više od 500 eura. Primjerice, medicinska sestra u Njemačkoj mjesečno može zaraditi do 2500 eura, električar 3200, vodoinstalater 4500, građevinski radnici, ovisno o profilu, od 1500 do 5000, a liječnik 6300 eura.
Ovaj novi egzodus u najavi svakako će dodatno zakomplicirati ionako tešku situaciju u BiH, kojoj ionako nedostaje 30.000 do 40.000 radnika.
Na to ukazuje direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić, upozoravajući da na našim prostorima već postoji nedostatak radne snage u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i poljoprivredi. Navodi i da će novi potezi njemačkih vlasti samo dodatno zakomplicirati ionako tešku situaciju u našoj zemlji, ocjenjujući da bi se gotovo cijela domaća prerađivačka industrija uskoro mogla naći u velikim problemima. Kako bi se uhvatio u koštac s ovim akutnim problemom, ističe Aćić, domaće vlasti trebaju posegnuti mjerama koje će u potpunosti omogućiti aktiviranje domaćeg raspoloživog radnog potencijala, ali i ubrzati proceduru zapošljavanja stranaca u Republici Srpskoj i BiH.
– Nije logično stvarati birokratske barijere našem stanovništvu. S obzirom na stanje i projekcije na tržištu rada, potrebno je u potpunosti olakšati radni angažman osobama do 25 godina starosti, prvenstveno učenicima i studentima, odnosno da rad bude neoporeziv, kao i da se evidentiranje tog rada treba digitalizirati izravnim pristupom jedinstvenom registru. Ako to ne napravimo, sav taj posao će se dogoditi, ali u neformalnoj ekonomiji. Ima primjera kako je to uređeno u susjednim zemljama, potrebno je samo primijeniti digitaliziranu proceduru i praksu iz regije u naš porezni sustav. Okolnosti vezane uz sivu ekonomiju potpuno su se promijenile, a naše reakcije su i dalje spore – istaknuo je Aćić, poručivši kako bi vlasti trebale ubrzati procedure zapošljavanja stranaca kako bi se nadomjestio nedostatak radne snage koji očito postaje sve veći. kronični problem za poslodavce.
Stručnjaci već godinama upozoravaju na ovaj problem, na koji su vlasti žmirile, a jedan od njih je i makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić. Kako je naveo u jednoj od svojih analiza na ovu temu, Bosna i Hercegovina će sigurno doći u fazu kada će morati uvoziti radnu snagu kako bi održala bilo kakvu razinu gospodarskog rasta. Također smatra da područja Balkana nisu toliko atraktivna stranim radnicima iz okruženja, pa će u BiH najvjerojatnije sve više dolaziti radnici iz istočne Azije i Afrike.
Najtraženija zanimanja
njegovateljima
liječnici
arhitekti
vozači
obrtnici
konobari
prodavači
graditelji
informatičari
