U Mostaru je u petak otvoren dvodnevni međunarodni simpozij „Prvi transfuzijski dani u BiH“ te je tako obilježeno 75 godina transfuzijske medicine u Mostaru. Na simpoziju je naglašena važnost transfuziologije u medicini, a istaknuto je kako je krv “jedino tkivo koje čovjek do sada još uvijek nije uspio proizvesti na umjetan način.”
Predsjednica Organizacijskog odbora i pročelnica Transfuzijskog centra Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar Jadranka Knežević izjavila je kako je ovaj simpozij svojevrsni poklon za 75. obljetnicu početaka transfuzijske medicine u Mostaru.
– Naime, 1949. godine prvi put u ovoj bolnici uzela se jedna doza krvi, ta davateljica je bila AB pozitivna, a naši liječnici u to vrijeme bili su veliki entuzijasti, imali su veliku hrabrost i usudili su se uzeti takvu jednu dozu krvi. Da nije bilo davateljice i tih liječnika mi danas ne bi imali 75 rođendan – poručila je Knežević.
Kratko se osvrnula na povijest transfuziologije u Mostaru.
– Godine 1966. nam dolazi doktor (Simon) Šimić, prvi transfuziolog na ovom području i tada se počinje razvijati transfuzija te raditi na sigurnosti krvi. Deset godina iza dolazi nam doktorica Ružica Papoči gdje se nastavlja raditi više, a danas smo mi tu gdje su nam oni napravili dobre temelje – kazala je pročelnica Transfuzijskog centra SKB-a Mostar.
Dodala je kako će se na simpoziju predstaviti nova znanja i nove informacije.
– Osvrnut ćemo se na prošlost i sadašnjost, ali govoriti ćemo i o budućnosti, koliko će umjetna inteligencija doprinijeti da sve to bude dobro. Krv je jedino tkivo koje se nije uspjelo umjetno proizvesti i mislim da ćemo ostati na ovom kursu – smatra Knežević.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić govorila je o svojim počecima u transfuziologiji, ali i o iskustvima Hrvatske.
– Ovo je jedan lijepi jubilej, puno je tu truda i rada uloženo. Na ovom skupu danas sam najstariji transfuziolog, a u Hrvatskoj sam i najstariji aktivni transfuziolog. Kada sam prije 40 godina počela raditi kolege su mi govorile da je ovo „bezvezna struka“, kako će u budućnosti biti izmišljena umjetna krv i kako ću ostati bez posla. Umjetne krvi nema, jedan od razloga je živa stanica, živi eritrocit koji očito nema samo hemoglobin, nego valjda ima i nekakav komadić duše jer darivanjem krvi prenosimo dobrotu jednog čovjeka u zdravlje drugog čovjeka – navodi Jukić.
Istaknula je da je transfuziologija jedna od najvažnijih grana medicine.
– Transfuziologije će uvijek biti i ona će napredovati. Nema grane medicine koja je tako strogo regulirana kao što je transfuzijska medicina, radi se o vrlo zahtjevnom i važnom poslu jer brojne grane medicine ne bi mogle funkcionirati da nema transfuzije – izjavila je.
Usklađivanje s EU direktivama ono je što uskoro čeka transfuziologiju u BiH.
– Ono što čeka kolegicu Knežević i ostale kolege iz Mostara je usklađivanje s EU direktivama, sve se mora prihvatiti radi sigurnosti i kvalitete krvnog pripravka, jer ako se toga ne pridržava može se narušiti zdravlje pacijentu kojemu je ono već narušeno. U lipnju je izašla nova i ogromna direktiva EU, moramo se svi držati svake rečenice, ali je to zapravo ono što je jako važno – dodala je Jukić.
Čestitke je uputio i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda poručivši da se Mostar ovakvim simpozijima pozicionira na europskoj karti znanja i struke.
– To nije neki mali period i kad govorimo o obljetnicama to je način da se osvrnemo na prošlost. Drago mi je što smo mi vodeći u BiH po organizacijama vrlo značajnih simpozija. Trudimo se da sve ono što se u jednoj oblasti prezentira u svijetu da onda i mi to pokušavamo sublimirati ovdje u Mostaru. Sretan sam što imamo i prvi simpozij transfuziologije, mislim da je ona jedan jako bitan segment u okviru cijele medicine. Ona se u Mostaru razvijala zajedno s našim SKB-om. Također, veseli me što je transfuziologija već pripremljena za ono što mi želimo ovdje u Mostaru, a to je transplantacija – izjavio je Bevanda.
Simpozij je svečano otvorio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.
– Drago mi je da vi kažete da je ovih 75 godina transfuzijske medicine krenulo iz našeg Mostara. Naša sredina postaje izvorište znanosti za sve one koje sve češće dolaze u Mostar i primarno kroz to se želimo prepoznavati. Duboko sam uvjeren da imamo prostor kojim se možemo ponositi (…) i imamo šansu napraviti jedan ogroman iskorak. Svi smo u jednoj fazi života primarno okrenuti vama liječnicima, vama koji radite u zdravstvu, vama studentima koji će te to sutra postati. Umjetna inteligencija je potpuno ušla u naše živote, pa i u medicinsku znanost, ali ste vi jasno kazali da još nijedna kapljica krvi nije proizvedena na umjetan način i to dovoljno govori o važnosti transfuziologije – zaključio je Čović.
