U razgovoru za Pogled.ba direktor Turističke zajednice HNŽ-a Andrija Krešić otkrio je koje su to zapuštene potencijalne destinacije HNŽ-a i zašto se one još uvijek ne nalaze na turističkoj ponudi. O primjedbama i pohvalama gostiju i još mnogo toga, pročitajte u nastavku.

 

Što sve nudi turistička ponuda HNŽ-a?

Kada je turizam u pitanju, HNŽ na više destinacija nudi više različitih oblika turizma, od morskog, ljetnog turizma u Neumu, vjerskog turizma u Međugorju, kulturno-povijesnog turizma na prostoru čitave županije, a naročito u Mostaru, Stocu, Čapljini i Konjicu. U turističku ponudu spada i planinski turizam, Rujište, Ljubinje, zatim i ekstremne vrste turizma kao što su splavarenje i rafting na Neretvi i Trebižatu, razne biciklističke staze na području Čapljine. Praktički sve vrste turizma. Volim reći da nam je Bog dao u ovoj županiji prirodu, a mi samo trebamo nastojati ne narušiti taj sklad i imali bismo još više gostiju i noćenja.

 

Koliko je turista stiglo u HNŽ u ovoj godini?

Podaci su različiti. Kad je u pitanju državna statistika, oni imaju jedne podatke, Turistička zajednica ima druge podatke. Ako bismo gledali po godišnjoj pristojbi, onda je taj broj jako mali, ali smo svjesni da je puno više turista boravilo u HNŽ-u nego što je uplaćeno pristojbi. Kako se ne uplaćuje boravišna pristojba, još uvijek sve to ne funkcionira. Nažalost, novac ostaje kod onih koji je naplate, a ne kako je to zakon propisao, dakle turističkim zajednicama. Od tog novca planirano je da turistička zajednica troši na razvoj turizma na prostoru županije, a zapravo turističke zajednice budu često optužene da ne ulažu u turizam. Iz godine u godinu kažem kako će biti bolje, ali se to zaista ne događa. Kad je u pitanju boravišna pristojba, iz godine u godinu se čak sve lošije plaća. Sad je nažalost takva situacija. Za naplatu boravišne pristojbe zadužena je turističko-ugostiteljska inspekcija koja treba hodati i tražiti pa će novac ići u predviđenom smjeru. Upravo zato ne znamo koliko je točno turista posjetilo HNŽ. Vjerujte da se u Međugorju koristimo podacima koliko je hostija podijeljeno. Jako velik problem predstavlja broj ljudi koji dođe u HNŽ, a problem je također i kako ustanoviti broj ležajeva. Smatramo da je možda samo 40 posto prijavljenih noćenja. Raspolažemo nekim podacima za prošlu godinu, a to su lokalni i općinski podaci, koji govore da je ostvareno oko milijun noćenja. To je pretpostavka. Mislimo da će i ova godina ostati na toj razini. Turističkoj zajednici prošle godine uplaćeno je oko 200 tisuća maraka. Boravišna pristojba po osobi za noćenje iznosi dvije marke, a kad znamo da je bilo oko milijun noćenja, to nam govori da su zapravo trebala biti uplaćena oko dva milijuna.

 

Kako se Turistička zajednica HNŽ-a reklamira?

Turistička zajednica ne pravi destinacije nego je njezina uloga promovirati iste. Bez obzira na financijsku krizu, nađemo način kako ipak obaviti svoju zadaću i smatramo da u BiH ova županija najbolje posluje od turizma. Što se tiče reklamiranja na sajmovima, proteklih pet-šest godina redovito posjećujemo sajam u Milanu jer je to važno za Međugorje kako su Talijani najčešći gosti HNŽ-a. Sljedeći sajam je Ljubljana, Slovenci nas posjećuju sve češće, i to uglavnom u predsezoni i podsezoni u Neumu. Zatim posjećujemo sajmove u Berlinu, Pragu, Beogradu, Bariju i Budvu, te desetak sajmova u BiH vezanih uz turizam.

 

Ima li HNŽ turista koji se vraćaju?

Ima i to je dobra informacija koju imamo. Na tomu zapravo i treba raditi, da uredimo destinacije da se one svide gostu i da sve bude na svome mjestu pa će gost opet doći.

 

Kad smo kod uređivanja destinacija, što je s onima koje su zapuštene i zašto se ne radi na njihovu uređenju, primjerice Partizansko groblje?

Partizansko groblje ne prezentiramo u našim ponudama jer ono nije uređeno. Nama je cilj da se gost vrati, a kad vi jednom gosta odvedete na mjesto koje je neuređeno i neprikladno, onda on više nikada neće doći, ne na to mjesto nego na taj prostor uopće. Uređenje Partizanskoga groblja je problem i zadatak lokalne zajednice, odnosno gradske uprave. Trebalo bi ga urediti da obogatimo turističku ponudu.

Kako na turizam utječu radovi u Mostaru?
Bolje bi bilo da se sad ne radi, ali isto tako nama je drago da se radi. Možda bi bilo bolje da su se radovi obavljali u veljači i ožujku, ali opet kažemo drago nam je da se nešto radi.

 

Imate li neke povratne informacije o tomu što se turistima najviše sviđa, a na što su imali primjedbe?

Svake godine radimo ankete s turistima i to nam donosi jako dobre povratne informacije. Recimo, kada je Mostar u pitanju, najviše primjedbi imaju na horizontalnu signalizaciju. Dakle, vertikalna signalizacija je u redu, Turistička zajednica je postavila znakove i obilježila destinacije. Primjedbe dolaze na čistoću samog Staroga grada, a broj jedan primjedba je parking. Mi željno očekujemo izrade garaža i to će biti velika stvar za Mostar.

Ono što se turistima sviđa i ono što hvale jest u prvom redu gastronomija i eno. Poznato je da Hercegovina ima dobra vina i gosti posjećuju Vinsku cestu koju smo napravili. To su dvije stvari koje su istaknute. Vrlo važno je i to da su gosti iznenađeni ljubaznošću naših ugostitelja. Turisti se zbog toga i vraćaju, a turizam u HNŽ-u ide uzlaznom putanjom, ali jako sporo. Želio bih opet naglasiti kako bi se ogromna sredstva mogla prihodovati od boravišne pristojbe i onda ih koristiti u uređenje gradskih i drugih odredišta u HNŽ-u, međutim ako ih nema, onda ih ne možemo ni uložiti.

 

Ima li HNŽ neprepoznatih ljepota koje bi se mogle uvrstiti u ponudu?

Da, ima neuređenih destinacija. Jedna od njih je špilja Vjetrenica koja je nekad bila atrakcija. Nedavno se radilo na uređenju te špilje. Dio je osvijetljen, ali problematično je doći do nje. Ceste nisu dobre, pa moderniji autobusi ne mogu prometovati do Vjetrenice. Za Vjetrenicu je također važno urediti odnos s graničnim prijelazom s Republikom Hrvatskom budući da se na tom potezu radi uglavnom o malograničnim prijelazima.

To su problemi koji se trebaju početi rješavati, jer su se sad stvorili uvjeti za promociju Vjetrenice, što ćemo od ove godine i raditi. Prije nije bilo ni toaleta, ni parkinga, a sad je napravljen i motel i uz Vjetrenicu je urađen ugostiteljski objekt koji je nedostajao. Uz te destinacije koje nisu uvrštene u ponudu spada i cimska bazilika koja nažalost nije spremna za prihvaćanje gostiju.

 

Koliko je turizmu HNŽ-a doprinijelo otvaranje novih linija Zračne luke Mostar?

Jako puno i naglasio bih kako tomu treba posvetiti posebnu pozornost. Treba ju još malo i urediti i doraditi. Treba uložiti sve napore da Zračna luka Mostar što bolje funkcionira i da može primiti što veće zrakoplove što bi doprinijelo boljem gospodarstvu cijele županije.

K.C./Pogled.ba