Njemačka agencija za rad jednom mjesečno prezentira izvješće o stanju u ovoj oblasti. I dok je ovo izvješće  u vremenima rastuće nezaposlenosti spadao u osobito neprijatne, posljednjih godina se to promijenilo.

I dok se broj nezaposlenih smanjuje, raste broj novih radnih mjesta. U svibnju  je taj broj iznosio skoro pola milijuna što je za oko 29.000 više u odnosu na isti period prošle godine. Posebno velika potražnja je za stručnom radnom snagom u oblasti mehanotronike, u elektro i metalskoj oblasti, u proizvodnji mašina i automobila, u logistici, potom u zdravstvu i u trgovini. Stručnjaci su također potrebni i u IT oblasti. Bernhard Rohleder, glavni rukovoditelj Strukovne udruge informatičke industrije Bitkom kaže da postoji 38.000 slobodnih radnih mjesta, piše DW.


"Mi u našoj branši pravimo promet manji za oko 1,5 milijardi eura i to samo zbog toga jer nam nedostaju ljudi koji mogu uspješno završiti posao."

 

Tri bitne komponente


Rohlend smatra da postoje tri bitne komponente kada je riječ o osiguravanju stručne radne snage: jedna je optimizacija njemačkog obrazovanog sustava, mobilizacija prije svih žena koje trenutačno ne rade i starijih ljudi, kao i modernizacija na području politike useljavanja. Ipak čini se da je migracija i u granicama EU vrlo otežana. Iako brojni ljudi u Europi zbog dužničke krize traže posao, brojni Grci, Španjolci i Portugalci nerado dolaze u Njemačku. To potvrđuje i Heinrich Alt, predsjedavajući Saveznom agencijom za rad.

"Da, imamo pojačane migracije unutar Europe. U ovoj godini očekujemo oko 150.000 useljenika. Poduzeća ciljano traže radnu snagu u inozemstvu, ali samo za mali broj, posebnih profesija, primjerice inženjera i tzv. MINT profesija. Za ove profesije postoje oglasi u inozemstvu, ali još uvijek na niskoj razini."




MINT je skraćenica za matematičare, informatičare, stručnjake na području prirodnih nauka i tehničare. Na niskoj razini je i dolazak stručnjaka u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU. Uvođenjem plave karte za visokokvalificiranu radnu snagu olakšan je dolazak inžinjera ili predstavnici drugih profesija za kojima postoji potražnja. Preduvjet za dobivanje plave karte je da im poslodavac zajamči plaću od minimum 35.000 eura godišnje. No time se nije učinilo dovoljno smatra Rohlender.
"Imao sam izuzetno dojmljivo iskustvo tijekom posjeta Indiji gdje sam razgovarao s jednim tamošnjim informatičarom koji je trebao doći u Njemačku. On me pitao što je pogrešno uradio pa da mora u Njemačku. Za njega je Njemačka bila zemlja u kojoj se uzgajaju jagode i to je bila jedina asocijacija za njega. Moguće je da je poznavao još ponekog njemačkog nogometaša ili marku automobila. To da kao informatičar mora za Njemačku za njega je bila kaznena ekspedicija. To nije zemlja snova."
A to potvrđuje i statistika. U prošloj godini je u Njemačku došao 1.221 liječnik iz zemalja koje nisu članice EU, a u 2010. godini taj broj je iznosio 795. Kada je riječ o inženjerima tijekom  2011. došlo ih je 1.191. Sve dotle dok je Njemačka neatraktivna za visokokvalificirane strance neće se mnogo toga promijeniti.