Kad je u pitanju kvaliteta života, od ispitivanih 14 općina u Bosni i Hercegovini, Mostar se smjestio na visoko četvrto mjesto po objektivnoj kvaliteti življenja od 14 promatranih općina, podaci su istraživanja Centra civilnih inicijativa.

Analizirajući sve stavke vezane za objektivnu kvalitetu življenja u Gradu Mostaru, došlo se do podatka da ukupan indeks kvalitete života u Gradu Mostaru iznosi 53,650 bodova (od maksimalnih 80). Kada je riječ o subjektivnoj kvaliteti života, koja u ovom Gradu iznosi 21,784 (od maksimalnih 30), anketiram građani Grada Mostara su se smjestili na peto mjesto od svih promatranih općina i gradova, piše Dnevni list.

Govoreći o ekonomskim prilikama u Gradu Mostaru, unatoč solidnim prosječnim primanjima od oko 1000 maraka, osjetna je teška socijalna situacija u gradu na Neretvi. Naime, oko četvrtina građana je nezaposleno, a nezaposlenost je osobito prisutna kod mladih osoba, koje iz tog razloga, ali i povećanih troškova života, do zasnivanja vlastite obitelji najčešće ostaju živjeti s roditeljima.

Zbog sve težeg ekonomskog stanja u državi, osjetno je i povećanje siromaštva u gradu na Neretvi što se ogleda u povećanju broja korisnika Javne i Pučke kuhinje za 28 posto u posljednjih nekoliko godina. Čak dvije trećine anketiranih građana Grada Mostara su izjavile da s poteškoćama sastavljaju kraj s krajem iz mjeseca u mjesec te su također nezadovoljne vlastitim životnim standardom.

Unatoč svim prethodno pobrojanim činjenicama, ukoliko promatramo sve parametre vezano za ekonomsku situaciju, Grad Mostar se po indeksu kvalitete života u ovoj oblasti smjestio na visoko drugo mjesto od 14 promatranih općina. Ista situacija je kada je riječ o obrazovanju, zaposlenu i vještinama - i u ovoj oblasti se Mostar smjestio na visoko drugo mjesto po indeksu kvalitete života.

Mostarci su također zadovoljni s učinkovitošću zdravstvenih djelatnika, napose liječnika, te isti također smatraju daje pristupnost zdravstvenim ustanovama jako dobra. Zamjerka građana u sferi zdravstva odnosi se na vrijeme koje isti provedu čekajući na liječnika u čekaonici.

Kada je riječ o primarnoj zdravstvenoj zaštiti na području Grada Mostara, istu obnašaju dvije zdravstvene ustanove i to Dom zdravlja Mostar, čiji je osnivač Grad Mostar i RMC- "Dr. Safet Mujić" Mostar, čiji je osnivač HNŽ. Kada je riječ o mogućnosti medicinskog osoblja da brzo reagira na žurne medicinske slučajeve, više od polovice anketiranih građana se izjasnilo da nema zamjerku na ekspeditivnost istih, dok je s druge strane cca polovica građana imala zamjerku da se mora dugo čekati na uslugu kod liječnika.
Kad je u pitanju omjer broja stanovnika i liječnika, na jednog liječnika dolazi 820 stanovnika te se time Mostar smjestio na četvrto mjesto od 14 promatranih općina kada je riječ o povoljnom odnosu između broja stanovnika i liječnika. Naime, postoje općine gdje na 1 liječnika dolazi 1673 stanovnika, kao što je slučaj kod općine Livno.
Indeks kvalitete života u Gradu Mostaru je najlošiji kada je riječ o životnoj sredini, infrastrukturi te uočenoj kvaliteti života. Naime, Mostarci su najnezadovojjniji stanjem cestovne infrastrukture te kanalizacije. Ogromne probleme im također zadaje buka, zagađenje zraka, te osobito veliki broj divljih odlagališta. Upravo zbog ovih žalbi, Mostar se, kada je riječ o indeksu kvalitete u oblasti "životna sredina", smjestio na samo dno od svih 14 promatranih općina.

Da brojna administracija ne podrazumijeva i bolju kvalitetu usluga, vidljivo je i na primjeru Mostara, koji se, iza Trebinja, ubraja u lokalne zajednice s najvećim brojem zaposlenih u lokalnoj administraciji u odnosu na broj stanovnika (omjer 1:215, au EU-u je taj omjer 1:1.000-1.500).

Naime, kada je riječ o kvaliteti usluga koje pruža lokalna uprava, anketirani građani nisu zadovoljni s istima. Anketirani građani smatraju da su tri najprioritetnija pitanja kojima bi se lokalna uprava u budućnosti trebala baviti: cestovna infrastruktura, socijalna zaštita te unapređenje komunalnih usluga, a što je u skladu i s prethodno pobrojanim žalbama građana i uočenim nedostacima u Gradu Mostaru.

Unatoč svemu pobrojanom, po zadovoljstvu vlastitim životom ovih dana, građani Mostara su se smjestili na 4. mjesto od 14 promatranih općina, a po zadovoljstvu vlastitim smještajem, zauzeli su visoko drugo mjesto.

Većina građana ima svoj stan

Kada je riječ o indeksu kvalitete života vezano za stanovanje i lokalno okruženje, Mostar je zauzeo 10. mjesto od 14 promatranih općina. Čak 87 posto anketiranih građana je u (osobnom) posjedu stambenog prostora u kojem žive. Anketirani građani uglavnom žive u stambenih prostorima površine između 51-70 m2, a najmanji broj anketiranih građana, njih cca 1 posto živi u stambenom prostoru, koji je između 10-30 m2.

Čak trećina anketiranih građana je vrlo zadovoljna svojim smještajem i isti su dali čistu desetku na postavljeno pitanje, a tek 0,6 posto građana uopće nije zadovoljno svojim smještajem. Među 14 promatranih općina, građani Grada Mostara su s prosječnom ocjenom 7,64 zauzeli drugo mjesto po zadovoljstvu sa svojim smještajem.